Biodinamička vina, vina

Da li ste čuli za BIODINAMIČKA vina? Mnogi ih nisu nikada probali, a prave se na poseban način

Biodinamička vina sve više privlače pažnju ljubitelja tog alkoholnog pića širom sveta, uključujući i Srbiju. Ali, šta tačno znači biodinamička proizvodnja i po čemu se takva vina razlikuju od organskih i komercijalnih? Pa, najjednostavnije objašnjeno, razlikuje ih to što za proizvodnju biodinamičkih vina važi gotovo potpuna zabrana upotrebe preparata (čak i prirodnih), kako u uzgoju grožđa, tako i u proizvodnji vina. Pritom, kontrola procesa proizvodnje je najstroža moguća.

Marija Bojović

„Pri uzgoju grožđa, pristupamo vinogradu kao samoodrživoj celini, gde druge biljne vrste, životinje koje žive u vinogradu, zemljište, voda, vazduh i klima utiču na kvalitet grožđa, pa tako i vina, koje pravimo od tog grožđa. Ti principi se prenose i na podrum, gde se uzgojeno grožđe prerađuje u vrhunsko vino koje prolazi kroz stroge standarde da bi na kraju bilo sertifikovano kao biodinamičko.“ – objašnjava Nikola Jelovac, glavni enolog vinarije „Imperator“, inače, jedne od retkih u Srbiji koja proizvodi tu vrstu vina.

Šta ih razlikuje od organskih vina?

Iako su organska vina takođe proizvedena od grožđa koje nije tretirano sintetičkim pesticidima, herbicidima i đubrivima, biodinamička vina idu korak dalje

„U biodinamičkoj proizvodnji vina nam nije dozvoljena upotreba velikog broja sredstava, kao što su enzimi, određena bistrila i komercijalni kvasci pomoću kojih fermentišemo grožđani sok u vino. Veoma je zahtevno osmisliti tehnologiju i naći način da svake godine proizvedemo vina visokog kvaliteta u tim uslovima, ali je sa druge strane i veliki izazov, jer nam omogućava bolje razumevanje procesa proizvodnje vina.“

Inače, prisutnost biodinamičkih vina u Srbiji je još uvek neznatna. Kako objašnjava somelijer, Marija Bojović, mali je procenat domaćeg tržišta koji je zaista upoznat sa principima i filozofijom takvog načina uzgoja grožđa i proizvodnje vina. Međutim, kako kaže, sve veći broj potrošača i somelijera pokazuje interesovanje za tu tematiku, što doprinosi rastu tržišta.

„Svako vino koje je ispravno ima tu privilegiju da pre ili kasnije pronađe svog konzumenta. Pitanje isplativosti važi za sve, a pre svega za vinarije koje su se odlučile za uzgoj vinove loze i tehnologiju proizvodnje vina sa sertifikatom i posebnom regulativom. Ako je enolog zadovoljan svojim delom, onda se može reći da je i to vino isplativo. Možete prodavati stotine hiljada boca, a da ipak ne verujete onome što je boci. Dakle, ukoliko verujete u svoj proizvod, on će se na kraju i isplatiti.“- zaključuje Marija Bojović koja je, osim toga što je poznati somelijer, i osnivač Vikend škole vina.

A cena?

Biodinamička vina osnovano treba da budu višeg cenovnog ranga, jer njihova proizvodnja zahteva više resursa i znanja, ističe Marija dodaje da, prema njenom mišljenju, edukacija i promocija igraju ključnu ulogu u budućnosti biodinamičkih vina u našoj zemlji.

Nikola Jelovac, enolog

Milan Stojanović

„Često čujem komentare da su vina u Srbiji generalno skupa. Pre svega bih istakla da smo mi država koja decenijama nije bila vinska i da je naš novi razvoj počeo pre petnaestak godina. Sa druge strane, lepo je videti da se nešto novo i drugačije dešava u vinskom svetu. Mali festivali, radionice, vođene degustacije približavaju ova vina nekoj novoj i otvorenijoj publici. Izdvojila bih i nekolicinu stručnih ljudi koji svakodnevno svojim radom i konsultacijama daju izuzetan doprinos, kako u vinogradu, tako i kroz vino.“ – ističe Marija Bojović.

Biodinamička vina su došla do svog kruga konzumenata u Srbiji.

„Veliki broj potrošača vina nikada nije ni probao biodinamičko vino, koje ih veoma zainteresuje kada dođu u kontakt sa istim. Napomenuo bih da se nekoliko biodinamičkih vina iz Srbije nalazi na vinskim kartama ozbiljnih svetskih restorana sa Mišelinovom zvezdicom.“ – objašnjava dvadesetosmogodišnji Nikola Jelovac, koji je ozbiljan poznavalac tehnologije proizvodnje vina uprkos tome što je trenutno najmlađi enolog u Srbiji.

Od gumenih čizama do visokih potpetica: Anđela je najmlađi ženski enolog u Srbiji

Naši sagovornici su saglasni u oceni da je sve je više vinarija koje se odlučuju za konverziju vinograda u organske i biodinamičke, što podrazumeva i prelazak na proizvodnju vina koja će imati takav pečat, dok će, prema njihovom mišljenju, povećanje potražnje i rastuće interesovanje za biodinamičkim vinima osigurati svetlu budućnost na srpskom tržištu.

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.

Izvor: BIZLife/Borislav Despotović

Foto: Zoran Bojović/Milan Stojanović/Freepik

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2025. bizlife.rs | Sva prava zadržana.

MAGAZINE ONLINE