
Boing priznaje krivicu za avionske nesreće da izbegne suđenje
Američka kompanija Boing je prihvatila sporazum o priznanju krivice da bi izbegla krivično suđenje zbog padova svojih aviona „737 Maks“, saopštilo je Ministarstvo pravde SAD.
Boing će se izjasniti krivim po optužbi za krivično delo prevare, koje je dovelo do padova dva aviona „737 Maks“ u kojima je poginulo 346 ljudi, saopštilo je Ministarstvo pravde.
Federalni tužioci su prošle nedelje ponudili Boingu izbor: da se izjasni o krivici i plati novčanu kaznu kao deo kazne, ili da se suoči sa suđenjem za krivično delo „zavere radi prevare Sjedinjenih Država“.
Tužioci su optužili američkog vazduhoplovnog giganta da je obmanuo regulatore, koji su odobrili uslove za upotrebu aviona i obuku pilota za njega.
Sporazum o priznanju krivice koji tek treba da dobije odobrenje saveznog sudije da bi stupio na snagu, poziva Boing da plati dodatnih 243,6 miliona dolara kazne. To je isti iznos koji je platio po nagodbi iz 2021. za koju je Ministarstvo pravde saopštilo da ju je kompanija prekršila.
Saopšteno je da će biti imenovan nezavisni agent koji će tri godine nadgledati Boingove procedure za bezbednost i kvalitet.
Sporazumom se takođe zahteva od Boinga da uloži najmanje 455 miliona dolara u svoje programe usklađenosti sa propisima, kao i u bezbednost.
Rođaci poginulih će tražiti da sudija odbije sporazum
Sporazum o priznanju krivice pokriva samo prekršaje Boinga pre nesreća u Indoneziji i Etiopiji, ali kompanija ne dobija imunitet za druge slučajeve, uključujući otpadanje panela s aviona „737 Maks“ tokom leta Alaska Airlinesa, rekao je zvaničnik Ministarstva pravde.
Sporazum takođe ne pokriva nijednog sadašnjeg ili bivšeg zvaničnika Boinga, već samo tu korporaciju.
Ministarstvo pravde je saopštilo da očekuje pismeni sporazum o priznanju krivice u američkom Okružnom sudu u Teksasu do 19. jula. Advokati nekih od rođaka poginulih u dve nesreće, rekli su da će tražiti da sudija odbije sporazum.
Federalni tužioci su naveli da je Boing počinio zaveru u nameri da obmane državu, dovodeći regulatore u zabludu o sistemu kompjuterske kontrole leta, koji je bio jedan od uzroka nesreća koje su se dogodile u razmaku od manje od pet meseci.
Slučaj seže do nesreća u Indoneziji i Etiopiji. Piloti Lion Aira u prvoj nesreći 2018. godine nisu znali za softver za kontrolu leta koji bi sam mogao „gurnuti“ nos aviona nadole.
Piloti Ethiopian Airlinesa 2019. godine su znali za to, ali nisu mogli da kontrolišu avion kada se softver aktivirao, na osnovu informacija sa neispravnog senzora.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.
Izvor: Beta
Foto: Beta_AP