
Recikliramo samo 15 odsto, a možemo mnogo više
U Srbiji se reciklira svega 15 odsto otpada, a uskoro se očekuje donošenje Uredbe o planu smanjenja ambalažnog otpada za period 2015. – 2019, kojom je predviđeno da ponovno iskorišćenje ambalažnog otpada do 2019. dostigne 60, a reciklaža 50 odsto.
Da bi se dostigli standardi EU neophodno je da se u potpunosti usaglasimo sa evropskim propisima, jačamo sakupljačku mrežu i omogućimo bolju organizaciju na lokalnom nivou, izjavila je načelnik odeljenja za upravljanje otpadom u Ministarstvu poljoprivrede i životne sredine Radmila Šerović.
Ona je Tanjugu rekla da se uskoro očekuje donošenje Uredbe o utvrđivanju plana smanjenja ambalažnog otpada za period 2015. – 2019. godine, navodeći da je njom predviđeno da ponovno iskorišćenje ambalažnog otpada do 2019. godine dostigne 60 odsto, a reciklaža 50 odsto, što su standardi i u drugim zemljama.
"Procenti reciklaže u svim drugim zemljama u svetu su veoma visoki, a u Srbiji se reciklira svega 15 odsto ukupno sakupljenog reciklabilnog otpada, a reciklaža ambalažnog otpada je u nešto većem procentu jer smo već ispunili zadate ciljeve", kazala je Šerović.
Ona je rekla da Srbija ima obavezu da se ugleda na zemlje EU i uspostavi takav sistem da da reciklaža dostigne zavidan nivo koji postoji i u drugim zemljama, u kojima je cilj da do 2020. godine taj procenat treba da bude 50, a negde i 70 odsto.
Opšti ciljevi se odnose na ponovno iskorišćenje i reciklažu ambalažnog otpada, a specifični ciljevi od 2015. do 2019. za procenat sakupljanja i reciklažu posebnih vrsta ambalažnog otpada u koji spadaju papir, karton, plastika, staklo i drvo.
Cilj države je da se, u procesu pridruživanja EU, usaglasi sa evropskim zakonodavstvom koje takođe propisuje načine sakupljanja i ciljeve za amabalažu i ambalažni otpad, i mi smo ih usaglasili sa primerima drugih zemalja u okruženju, rekla je Šerović.
Za sistem reciklaže zaduženi su operateri upravljanja ambalažnim otpadom i oni jačaju sakupljačku mrežu, a sve u cilju da ispune nacionalne ciljeve, sakupe što više ambalažnog otpada i što više recikliraju.
Možemo i mnogo više da sakupimo i zato je važno, kako je kazala, da se menjaju nacionalni propisi u skladu sa propisima EU i jačaju kapaciteti u ovoj oblasti.
Kad je reč o drugim tokovima otpada, kako neopasnog, tako i opasnog, država mora biti organizivanija da pomogne jačanju i organizaciji upravljanja svih vrsta otpada, ne samo ambalažnog, ističe Šerović.
Direktorka Centra za reciklažu u Beogradu Nina Ivančev ukazala je da učešće reciklažne industrije u oblasti zaštite životne sredine i ekonomiji Srbije najbolje ilustruje podatak da je samo u Reciklažnom centru registrovano oko 40.000 fizičkih i pravnih lica, sakupljača.