
Fakulteti predlažu veće školarine
Školarine na beogradskim fakultetima poskupeće za oko 12 odsto, ako Vlada Srbije usvoji zahtev Senata Univerziteta u Beogradu. To bi značilo da će, recimo, na Arhitektonskom fakultetu, umesto 240.000, godina samofinansirajuće studente da košta 288.000 dinara.
Odluku koja je usvojena na sednici Senata u sredu dekani su obrazložili ne kao poskupljenje, već isključivo kao usaglašavanje sa stopom inflacije koja je za prošlu godinu iznosila 12,2 odsto.
– Ne znam da li će Vlada da usvoji naš predlog, ali ako bude saglasna, to opet ne znači da će svi fakulteti da poskupe školarine – naglasio je prof. dr Vladimir Bumbaširević, rektor Univerziteta u Beogradu. – Ima fakulteta koji mogu i bez tog poskupljenja, tako da očekujemo da cene promene samo oni kojima je to nužno.
Ukoliko poskupljenje bude odobreno, najmanje bi se promenile cene na prirodnim naukama, jer ti fakulteti već imaju najpovoljnije studiranje za samofinansirajuće. Udar bi bio znatno veći za porodični budžet budućih stomatologa, jer bi školarina poskupela za 21.600 dinara, farmaceuti bi plaćali 16.320 više, a brucoši medicine 15.000 dinara više.
Studenti su se pobunili protiv ovog predloga i zatražiće od Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja da ne bude usvojen.
– Ne možemo da prihvatimo ovakav predlog, jer u međuvremenu plate nisu usklađivane sa inflacijom, tako da bi ovo bio veliki udar za samofinansirajuće studente – smatra Ivan Šašić, student prorektor UB. – Nećemo pravdu tražiti na ulici, ali svakako ćemo zahtevati od Ministarstva da školarine ne poskupljuju. Trenutak u kome sve više studenata zbog teškog materijalnog položaja traži oslobađanje od dela školarine svakako nije pravi za podizanje cena.
Senat je na sednici u sredu usvojio i predlog da u narednu školsku godinu bude upisano 14.499 brucoša. Od tog broja 9.343 bilo bi na budžetu, a 5.156 na samofinansiranju. I na ovaj predlog zeleno svetlo mora da da Vlada Srbije, koja odlučuje o broju akademaca koji će se školovati o trošku države.