
Uzlet avijacije jugoistočne Evrope
Avijacija u jugoistočnoj Evropi dostigla je prekretnicu. Godinama su avio-kompanije i aerodromi u regionu funkcionisali kroz otpornost – uspešno odgovarajući na promenljivu potražnju, ekonomsku nestabilnost i geopolitičke tenzije. Danas ta otpornost prerasta u ambicioznu spremnost da se ravnopravno takmiče sa najvećim tržištima Evrope, da investiraju unapred i da povežu Istok i Zapad sa obnovljenim samopouzdanjem.
Piše: Dejan Marković, Partner, Deloitte CE Consulting, lider prakse za avijaciju, vazduhoplovstvo i lanac snabdevanja
Ova razmišljanja zasnivaju se na uvidima iz Deloittovog istraživanja „Airline CEO Survey” za 2025. godinu, kao i na mom ličnom iskustvu u radu sa liderima širom industrije. Bilo da ste izvršni direktor avio-kompanije, operater aerodroma, investitor u infrastrukturu ili donosilac odluka, razvoj ovog sektora oblikovaće mnogo više od samo novih ruta ili unapređenja terminala – odluke koje se sada donose oblikovaće poziciju jugoistočne Evrope na globalnoj sceni u godinama koje dolaze.

Dejan Marković, Partner @ Deloitte CE Consulting – Foto: Deloitte
Preporod avio-industrije u Srbiji
Među regionalnim avio-prevoznicima, Air Serbia se izdvaja kao uverljiv primer disciplinovanog i promišljenog rasta. Tokom 2024. godine kompanija je ostvarila neto profit veći od 50 miliona evra i prevezla više od četiri miliona putnika – što je pozicionira da u 2025. možda i premaši istorijski rekord iz mlazne ere. Još važnije, Air Serbia uspešno kombinuje profitabilnost sa pametnom i strateškom ekspanzijom.
Tianjin je bio prva destinacija na putu ka kineskom tržištu, a redovna linija ka Šangaju usledila je na proleće 2024. godine. Letovi ka Njujorku i Čikagu beleže odlične rezultate, dok će Majami uskoro postati naredna destinacija u mreži. Ova dvostruka orijentacija prema Istoku i Zapadu pretvara Beograd u ozbiljno balkansko čvorište.
Na zemlji, Aerodrom Beograd beleži stalan rast, približavajući se broju od osam miliona putnika. Istovremeno, niški aerodrom se razvija u regionalno kargo čvorište, sa redovnim teretnim letovima iz Urumčija. To je podsetnik da otporni lanci snabdevanja više nisu privilegija samo najvećih evropskih čvorišta.
Air Serbia je nedavno najavila karticu lojalnosti u partnerstvu sa kompanijom Visa – prvu takve vrste u regionu. Iako još nije lansirana, ova inicijativa najavljuje pomak – sa transakcijskog odnosa na dugoročnu vezu sa putnikom. To je samo jedan od koraka ka modernizaciji koji, u kombinaciji sa fleksibilnom flotnom strategijom i ciljanim partnerstvima, stvara otporniju i korisnički orijentisanu kompaniju.
Region u procesu redefinisanja budućnosti
Priča Srbije predstavlja samo jedno poglavlje u širem zaokretu. U jugoistočnoj i centralnoj Evropi nestabilnost je postala pravilo, a ne izuzetak. Od zatvorenih koridora usled rata u Ukrajini do dugotrajnih problema u lancima snabdevanja – poslednje tri godine su primorale industriju da se suoči sa sopstvenim slabostima, ali i sa potencijalom koji još uvek nije u potpunosti iskorišćen.
U Hrvatskoj, nacionalni prevoznik modernizuje flotu uvođenjem aviona Airbus A220 – ne samo radi uštede goriva već i da bi smanjio zavisnost od sezonskih letova. Tradicionalno, Croatia Airlines se van sezone oslanjala na „wet lease” aranžmane, dok je sada cilj da mreža bude otpornija i značajnija tokom cele godine.
LOT Polish Airlines se, takođe, opredelio za isti tip aviona, sa najvećom narudžbinom aviona Airbus A220 u Evropi – do 84 aviona – i priprema se za preseljenje operacija u novi Solidarity Transport Hub kod Varšave. Kada bude otvoren, biće to najambiciozniji zeleni aerodromski projekat na kontinentu u poslednjih nekoliko decenija.
Tirana je sada među najbrže rastućim aerodromima u Evropi, sa preko sedam miliona putnika. Budimpešta ulaže 1,5 milijardi evra kako bi dostigla kapacitet od 21 miliona putnika do 2030. godine, dok Prag investira više od milijardu evra da bi očuvao status ključne kapije centralne Evrope. Ovo nisu samo lokalne investicije – već regionalne ambicije.
Tihe transformacije u tehnologiji i održavanju
Većina transformacija, međutim, ne odvija se na pisti niti u terminalu. One se dešavaju iza kulisa – u načinu na koji avio-kompanije održavaju flotu, upravljaju imovinom i planiraju operacije u kriznim uslovima.
Više od 80 odsto CEO lidera iz naše ankete izjavilo je da će napredna analitika, prediktivno održavanje i integrisane digitalne platforme biti ključni faktori konkurentnosti u narednoj deceniji. Prediktivno održavanje već smanjuje neplanirane zastoje i oslobađa kapacitete, dok digitalni blizanci – virtuelni modeli avionskih sistema – omogućavaju precizniju dijagnostiku i efikasnije planiranje.
Ipak, izazovi nisu samo tehnološki, već i kulturološki. Kao neko sa iskustvom u MRO usklađenosti, sertifikaciji aviona i razvoju priručnika, iz prve ruke sam video koliko se brzo prilike propuštaju ako rukovodstvo nije usklađeno. Digitalni alati su moćni – ali samo ako su ukorenjeni u kulturi odgovornosti i disciplinovanog donošenja odluka.
Realnost je zabrinjavajuća: ciklusi održavanja, koji su ranije trajali tri meseca, sada traju duže od šest meseci. Operateri preispituju načine kako da zaštite vrednost svoje imovine, obezbede regulatornu usklađenost i osiguraju dovoljne hangarske kapacitete u uslovima ograničenih resursa.
U regionu raste interesovanje za MRO partnerstva. Kada su pravilno strukturirana, ova partnerstva mogu obezbediti stabilne kapacitete, poboljšati dostupnost delova i privući spoljne klijente. Međutim, uspeh zahteva jasnu upravljačku strukturu, prava intelektualne svojine i usklađeno razumevanje kvaliteta usluge.
Jedna zemlja u regionu aktivno razmatra izgradnju novih hangara kako bi odgovorila na rastuću potražnju. Zajednički regionalni MRO centar – posebno namenjen manjim nacionalnim prevoznicima – mogao bi doneti ekonomiju obima i smanjiti zavisnost od inostranih dobavljača. Potreba je očigledna, ali postoje i rizici: visoka kapitalna ulaganja, manjak stručnog kadra i neophodnost održavanja doslednog kvaliteta. Ipak, trošak nečinjenja – fragmentisano outsourcing rešenje i nepredvidivi troškovi – često je znatno veći.
Iskustvo putnika kao strateški pokretač
Iskustvo putnika postaje ključni strateški stub, a ne samo marketinški detalj. Sve više, najvrednija imovina avio-kompanije nisu avioni, već odnos sa putnicima.
Programi lojalnosti, nekada smatrani dodatkom, danas su snažni izvori prihoda. Personalizovane ponude i paketi ne samo da unapređuju marže već i štite od sezonskih oscilacija. Još važnije, oni generišu uvide koji omogućavaju pametnije određivanje cena, prodaju dodatnih usluga i efikasnije planiranje mreže.
Sve veći broj evropskih prevoznika, posebno srednje veličine, dokazuje da uspeh ne zavisi od globalnih alijansi. Oni razvijaju agilne „offer and order” platforme koje korisnicima omogućavaju jednostavno rezervisanje, unapređenje i personalizaciju putovanja. Aerodromi, takođe, prihvataju koncept lojalnosti – ne samo kroz prodavnice i salone već i nagrađivanjem ponašanja putnika.
Visa kartica lojalnosti koju uvodi Air Serbia predstavlja rani korak u ovom pravcu, ali suštinski pomak je filozofski: stvaranje korisničkog putovanja koje traje daleko duže od samog leta.
Ovo nije samo tehnološki trend, već promena načina razmišljanja. Ekosistem sazreva. Avio-kompanije, aerodromi, platni sistemi i maloprodaja sve više sarađuju kako bi kreirali integrisano iskustvo koje nagrađuje lojalnost, povećava vezanost i podiže očekivanja. I funkcioniše.
Vreme za lidersku ulogu je sada
Nove rute i terminali često su u centru pažnje medija, ali kultura je ta koja obezbeđuje trajni napredak. Više od polovine izvršnih direktora koje smo anketirali navodi da su razvoj prilagodljivih timova i ulaganje u lidere njihovi najveći prioriteti u narednoj deceniji.
Kao pilot, savetnik Odbora i strateg transformacije, imao sam priliku da vidim kako kulture koje cene jasnoću, transparentnost i odgovornost ostvaruju bolje rezultate. U sektoru gde je nestabilnost konstantna, liderstvo je ključ otpornosti i održivog napretka.
Od promišljenog širenja Srbije, preko obnove flote u Hrvatskoj, do brzog rasta Tirane i dugoročnih ulaganja u Budimpešti – region je prevazišao fazu čekanja „pravog trenutka”. Pitanje više nije da li jugoistočna Evropa može da preuzme lidersku ulogu, već kako to učiniti.
Niski troškovi i povoljan geografski položaj pomažu, ali nisu dovoljni. Pravu razliku danas prave vizija, disciplina i hrabrost da se deluje pre nego što uslovi budu savršeni.
Napredak ne dolazi preko noći, ali nagrađuje one koji deluju sa jasnoćom i svrhom. Vazduhoplovna priča regiona potvrđuje da, uz fokus i istrajnost, čak i manja tržišta mogu ostvariti trajan i značajan uticaj.
Kada sektor uzleti – da li će vaša organizacija biti spremna da poleti sa njim?
Otvoren sam za razgovor.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER
Izvor: BIZLife
Foto: Kireyonok_Yuliya / Freepik