Venecija, grad s 400 mostova za poljupce, zabavu i uživanje
Venecija, grad poznat po gondolama i bogatoj istoriji, uz Pariz je verovatno najromantičniji grad na svetu, barem prema mišljenju zaljubljenih.
Bilo koje doba dobro je za posetu Veneciji ali najbolje je to učiniti u razdoblju od februara do oktobra jer je u drugom mesecu poznati karneval, a u septembru Venecija film festival. Ali i tokom godine grad nudi brojne atrakcije, poput trke gondola u maju, tradicionalne bitke na moru u julu ili dječjeg karnevala u novembru.
Ukoliko želite doživjeti pravu Veneciju morate prošetati uskim uličicama preko mostova koji vode do minijaturnih trgova. U svemu tome pokušaće vas „spriječiti“ horda turista koja se želi slikati na svakom koraku, kao i suvenirnice kojih ima toliko da se od njih ne vidi more. Ukoliko ste ograničeni vremenom, za razgledavanje je ipak najbolje koristiti vodene autobuse tzv. vaporetti. Cena karte iznosi 5 eura ako se vozite Canale Grandeom, a 3,5 eura ako se vozite drugim kanalima.
Tradicionalno prevozno sredstvo stanovnika Venecije za prelazak preko Canala Grande je trajekt, koji je jeftiniji od ostalih prevoznih sredstava. Vodeni taksi izbjegavajte jer je daleko najskuplji u Europi, a karta stoji 15 eura. Autobusima i automobilima nije dozvoljen ulazak centar grada, pa čak ni hitnoj pomoći.
Most uzdaha
Venecija je grad romantike, pa tako legenda kaže da je most dobio ime dobio po uzdasima zaljubljenih koji bi se onde poljubili za zalaska sunca. Istina je ipak ponešto drukčija i tužnija. Most je izgrađen u 17. veku kako bi se stari zatvor, smešten u Duždevoj palati, povezao s novim, preko reke. Jedan od retkih zatvorenika koji je uspeo da pobegne iz strogo čuvanog zatvora je slavni ljubavnik Đakomo Kasanova.
Poljupci u gondoli za večnu ljubav
Gondola se koristi još od 11. veka, a i tada se, kao i danas, koristila za prevoz putnika gradom. Danas ih ima tek 500-tinjak i predstavljaju najčešću turističku atrakciju. Vožnja gondolom košta od 62 do 120 eura. Venecijanska tradicija nalaže da se par koji se vozi u gondoli mora poljubiti ispod svakog mosta kako bi večno ostali zaljubljeni.
Karneval je idealna prilika da budete neko drugi
Dve sedmice kada svakako želite biti u Veneciji, su upravo ona dok se održava najpopularniji evropski karneval. Nezaobilazan deo karnevala su i maske pod kojima možete biti što god poželite. Postoje tri vrste maski, bauta, moretta i larva. Bauta je maska koja pokriva celo lice, nema rupu za usta i ima puno pozlate. Može prekrivati i samo gornji deo lica do obraza, kako bi se moglo razgovarati, jesti ili piti, ali njome se i dalje prikriva identitet. Moretta je ovalna maska s crnim baršunom i velom, koji su obično nosile žene prilikom posete samostanima. A savršena za koketiranje je Larva, koja je uglavnom je bele boje i često se nosi uz trorubi šešir na glavi i plašt.
Trg Svetog Marka
Kafu svakako trebate popiti na glavnom gradskom trgu, ujedno i najvećem, čije samo ime to govori. Svi ostali trgovi u Veneciji se zbog manje veličine ne zovu pjaca nego Campi. Jedan je od retkih drevnih evropskih trgova koji su isključiva pešačka zona, bez motoriziranog saobraćaja koji se obavlja samo kanalima.
Bazilika sv. Marka
Bazilika je izgrađena još početkom 9. veka a od tada je mnogo puta rušena, građena, nadograđivana i menjana. Prema davnoj priči, mala kapelica počela je da se gradi 829. godine u čast sv. Marka, čije su ostatke iz Egipta prokrijumčarili venecijanski trgovci. Telo su prenijeli u bačvi s usoljenim svinjskim mesom, kako bi prošli pored muslimanskih stražara. Navedeni događaj prikazan je na jednom od mozaika na ulazu u baziliku.
Danas simbolizuje raskoš zbog čega je i dobila ime Zlatna crkva. U prilog tome ide i zid optočen s otprilike 2000 komada dragog kamenja, koji je stajao iza oltara, a danas se čuva u crkvenom muzeju. Zidom dominira prikaz Isusa, koji je okružen evanđelistima.
Duždeva palata
Ako ne posetite Duždevu palatu, kao da niste ni bili u Veneciji. Palata je služila kao rezidencija duždeva Mletačke Republike. Bilo je uvreženo da nakon izbora, svaki dužd napusti svoj dom i nastani se u duždevoj palati u trajanju svog mandata. Originalna zgrada izgrađena početkom 9. veka izgorela je u požaru, pa se ne zna kako je tačno izgledala, ali postoje pretpostavke da je kao model pri izgradnji korištena Dioklecijanova palata u Splitu.
Bazilika Svete Marije od Zdravlja
Izgradnja Salute, kako je mnogi jednostavno zovu, započela je početkom 30-ih godina 17. veka, kao zahvalnica Devici Mariji za prestanak epidemije kuge. Naime, Venecijom je tada harala opaka bolest, a u epidemijama je umro veliki deo stanovništva. Senat se obvezao da sagradi crkvu posvećenu Majci Božjoj ako se kuga povuče, a nakon što se to i dogodilo, obećanje je ispunjeno.
Most Rialto
Venecija je kroz celu istoriju bila koncentrisana oko ostrva Rialto čije ime znači visoka obala. Most Rialto jedna je od njenih glavnih znamenitosti, a do 1854. godine bio je jedini način da Canal Grande pređete pešice. Krajem 16. veka napravljena je kamena verzija, koja je zamenila prvobitni pontonski most, a graditelj je imao vrlo prikladno ime, Antonio da Ponte (Antonio od Mosta). Nakon što je most sagrađen, neki arhitekti su tvrdili da se most u takvom obliku ne može održati i da će se srušiti, u čemu ih je vreme opovrgnulo.
