Hrvatska: Seljaci traže sigurne silose i izvoz pšenice
Poučeni lošim iskustvima koje su do sada imali s otkupom pšenice (niska cena, nepravovremena naplata, nestanak pšenice iz silosa, neprimena pravilnika, ucene otkupljivača i slično), seljaci su na jučerašnji sastanak pred ministra poljoprivrede Petra Čobankovića izišli s nekoliko, kako su nam rekli, ključnih zahteva.
Neki od najvažnijih zahteva su, kazao nam je Mato Mlinarić, predsednik Nezavisnih hrvatskih seljaka, da se pri donošenju novog tržnog reda odredi zaštitna cena pšenice od 2,40 kn/kg, da država seljacima dozvoli, ako imaju prilike ostvariti višu cenu, slobodan izvoz pšenice, ali i da napokon profunkcionira Zakon o skladišnici.
– Držimo da će cena pšenici rasti. Prema nekim informacijama, Slovenci već sada za svoju pšenicu koja je još na polju mogu dobiti za tonu oko 320 eura, što je preračunato 2,40 kn/kg. Lani je kod nas zaštitna cena pšenice bila 110 eura za tonu, odnosno 0,75 kn/kg. Ono što je najvažnije, ove ćemo godine insistirati na tome da napokon profunkcionira Zakon o skladišnici koji će jamčiti da roba iz silosa neće nestati. Seljaci naime više nikome ne veruju, posebno oni s područja Đakovštine, koji još uvek nisu dobili ni svoju robu, ni novac, izjavio je Mlinarić. On je dodao da bi u žetvi moglo biti problema jer nema dovoljno tzv. sigurnih silosa, odnosno onih koji imaju licence. Mlinarić upozorava da ako se do žetve ne povećaju licencirani silosni kapaciteti, da bi oko 400.000 tona pšenice moglo završiti u „nesigurnim“ skladištima.
Ako je tačan podatak da je jesenas pšenicom zasejano samo oko 90.000 ha, i u najboljoj varijanti s ostvarenim prosečnim prinosom od 5 tona po hektaru, ukupna bi proizvodnja pšenice u Hrvatskoj mogla ove godine iznositi oko 450.000 tona, drži Mlinarić.
Ernest Nad, voditelj Odeljenja za poljoprivredu u Županijskoj komori Osijek, kaže da bi valjalo pojasniti kako je zaštitna cena pšenice cena po kojoj je država obvezna u izvanrednim situacijama otkupiti pšenicu.
– Zaštitna cena ne može biti u visini tržne cene. Tako je to i u zemljama EU – kaže Nad te dodaje da proizvođači zbog negativnih iskustava s otkupljivačima prijašnjih godina, inzistiraju na doradi Pravilnika o analizi pšenice, koji ima nedostatke, a koji lani dio otkupljivača nije primenjivao. Naime, navodi Nad, lani je 45 otkupljivača zbog neprimjene Pravilnika platilo kazne od 10.000 do 20.000 kuna, ali ne i razliku seljacima, jer to nisu bili obvezni.
ZUSSB: Seljacima se ne plati 4 – 5 posto predane pšenice
Stanko Zdravčević, sekretar Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, kaže da i dalje smatra da otkupnu cenu pšenice treba prepustiti tržištu. „Međutim, također smatram da napokon treba profunkcionirati Zakon o skladišnici, ali i ako smo već blizu EU, tada tražimo i da se prilikom otkupa primenjuje pravilnik o analizi pšenice kao i u EU, da otkupljivači počnu plaćati i bele primese“, kaže Zdravčević te dodaje da se godišnje 4 – 5 posto od ukupne količine predane pšenice seljacima ne plati jer se vodi kao lom.
Sedam silosa s licencom
Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva poljoprivrede, u Hrvatskoj je do sada licencirano samo sedam silosa ukupnih kapaciteta 69.000 tona. To su silosi firmi Diba iz Suhopolja, Mlin Farina iz Gornjeg Draganeca, Silos Bjeliš iz Slavonskog Broda, Mlin Kopanica iz Velike Kopanice, Žitar iz Donjeg Miholjca, Silosi Garešnica iz Garešnice i Ratarstvo Drenovci. Međutim, i tu je teško, kažu mnogi, dati procenu sigurnosti robe jer još uvek nije osnovan jamstveni fond iz kojeg će se namiriti šteta ako eventualno dođe do nestanka robe. 2,40 kuna po kilogramu traže zaštitnu cenu u NHS-u 450 tisuća tona pšenice očekivana je ovogodišnja proizvodnja
