Momenti koji su obeležili 2014.: Godina `prirodnih` katastrofa

Tokom 2014. bili smo svedoci istorijskih momenata, a i sama godina je tako počela, ceremonijalnim obeležavanjem početka pristupnih pregovora, da bi se i završila istorijskim debaklom Južnog toka. U međuvremenu zadesile su nas stogodišnje poplave, reforme, stigao je Beograd na vodi, Putin, albanski premijer, novi Zakon o radu, paralisano pravosuđe…

Januar

Krajem januara u Briselu je održana prva međuvladina konferencija Srbije i EU, koja je i formalno označila početak pristupnih pregovora Srbije. Mohamed Alabbar, investitor iz UAE, predstavio je projekat Beograd na vodi, novo gradsko jezgro na desnoj obali Save kojim će se urediti oko 100 hektara zemlje. Saša Radulović podneo je ostavku na mesto ministra privrede zbog, kako je objasnio, nepostojanja političke volje za sprovođenjem reformi. Ubrzo nakon toga, odlučeno je da se saziv skupštine i vlada raspuste zarad „provere volje naroda“ i „dobijanja političkog legitimiteta“.

Februar

Momenti koji su obeležili 2014.: Godina prirodnih katastrofa

Miodrag Kostić, vlasnik MK Grupe, kupio je 12,46 odsto AIK banke, odnosno 1,12 miliona akcija za 16 miliona evra, čime je stekao ukupno 50,37 odsto kapitala.

Vršilac dužnosti direktora Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) najavio nastavak rada ove agencije. Prema njegovim rečima, o politici podsticaja investitorima za otvaranje novih radnih mesta odlučivaće nova vlada. Podsetimo, Saša Radulović, je krajem 2013. predložio gašenje SIEPA-e i istakao da predlog budžeta za 2014. koje je usvojila Vlada ne predviđa podsticaje za investitore za otvaranje novih radnih mesta, što je bio jedan od zadataka Agencije.

Mart

Momenti koji su obeležili 2014.: Godina prirodnih katastrofa

Nakon gotovo četiri i po godine od raspisivanja poternice uhapšen je Darko Šarić, najtraženiji narko bos Srbije. Prema nekim procenama, iz ’biznisa’ Šarića i njegovog klana, koji godišnje donosi profit od milijardu dolara, najmanje četiri milijarde oprano je u Srbiji. Šarićevi poslovi, naročito u privatizaciji i sa kupljenim firmama u velikoj meri su doprineli propasti domaće privrede i urušavanju državnog aparata.

Ujedinjeni Arapski Emirati odobrili su povoljan kredit od milijardu dolara uz nominalnu kamatnu stopu od dva odsto i sa rokom otplate od deset godina. Prema rečima Lazara Krstića, tadašnjeg ministra finansija u tehničkoj vladi, Srbija nikad pre nije dobila ovako povoljne uslove zahvaljujući kojima će na godišnjem nivou uštedeti 40 miliona dolara, što je za deset godina poklon od 400 miliona dolara od UAE.

Srpska napredna stranka osvojila je 158 od ukupno 250 poslaničkih mesta na vanrednim parlamentarnim izborima, a tokom kampanje političke stranke u Srbiji potrošile su oko 13 miliona evra za oglašavanje na bilbordima i televizijskim stanicama nacionalnih emitera i Studiju B.

April

Momenti koji su obeležili 2014.: Godina prirodnih katastrofa

Srbija je u aprilu dobila novu vladu. Posebna sednica Skupštine počela je trosatnim ekspozeom mandatara Aleksandra Vučića, u kojem je predstavio program za oporavak ekonomije i nacije. Kao tri ključna zadatka nove vlade Vučić je naveo reformu funkcionisanja ekonomije, razvoj privatnog sektora i konsolidaciju budžeta. Ivica Dačić je postao prvi potpredsednik vlade i ministar spoljnih poslova. Na mesto potpredsednika vlade došli su i Zorana Mihajlović kojoj je pripalo i Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture; Rasim Ljajić, kome je pripalo Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, kao i Kori Udovički koja je stala na čelo Ministrstva državne uprave i samouprave. Resor finansija ostao je u rukama Lazara Krstića, dok je Ministarstvo privrede preuzeo Dušan Vujović.

Premijer Aleksandar Vučić je promenio radno vreme državnih organa od 7.30 ili osam časova. Uredbu je vlada usvojila 1. maja, na Međunarodni praznik rada.

Maj

Momenti koji su obeležili 2014.: Godina prirodnih katastrofa

Vodene bujice i klizišta podigle su ceo region na noge u maju. U Srbiji je evakuisano 32.000 ljudi, oštećeno je preko 10.000 objekata, a najveću štetu pretrpela je opština Obrenovac. Ukupna šteta koju su poplave izazvale u Srbiji iznosi 1,7 milijardi evra. Poplavni talas doneo je gubitke desetinama javnih i privatnih preduzeća. Najveću štetu pretrpeo je sektor rudarstva i energetike, a procenjena je na ukupno 494 miliona evra. Na čelu spiska je JP Elektroprivreda Srbije, koje je pretpelo štetu od 119 miliona, dok je indirektna šteta i dvostruko veća. Vlada Srbije upravljanje novcem za obnovu zemlje poverila je Marku Blagojeviću, programskom direktoru CeSID-a, koji je došao na čelo Kancelarije za pomoć i obnovu poplavljenih područja. Sredinom jula u Briselu je održana i donatorska konferencija za sanaciju šteta od poplava u Srbiji i BiH na kojoj je prikupljeno milijardu i 846 miliona evra, od čega je Srbiji na raspolaganje stavljeno 995,2 miliona. Prema rečima Blagojevića, od ove cifre svega 115 miliona evra predstavlja čiste donacije, dok ostatak sume predstavljaju povoljni zajmovi.

Jun

Momenti koji su obeležili 2014.: Godina prirodnih katastrofa

Dobro je što ste tu, poručila je nemačka kancelarka Angela Merkel Premijeru Srbije prilikom njegove posete Berlinu u junu. Aleksandar Vučić obećao je Merkelovoj da će Srbija biti pouzdan partner Nemačke i izvestio je o ambicioznoj agendi reformi. Merkelova je istakla da Berlin ima konkretna očekivanja od Srbije u pristupnim pregovorima s EU koja se tiču pravne države, pitanja Kosova i privrednog usaglašavanja.

Iako zabrana zapošljavanja u javnom sektoru važi do kraja 2015. skupštinski Administrativni odbor rešio je da uredi ovu oblast kada je u pitanju zasnivanje radnog odnosa sa novim licima i dodatno radno agažovanje u službama Narodne skupštine i nezavisnih državnih organa i organizacija, pa će tako ubuduće biti neophodno odobrenje tog skupštinskog tela za zapošljavanje u agencijama.

U junu je srce Aleksandra Vučiča zakucalo ubrzanim ritmom, kako je sam rekao na predstavljanju master plana projekta Beograd na vodi u renoviranoj zgradi Geozavoda. Vučić je najavio završetak Beogradske kule, simbola ovog projekta, do kraja 2016, a projekat vredan 3,1 milijardi evra stavio je van snage i uredbu koja ograničava visinu objekata u prestonici.

Jul

Momenti koji su obeležili 2014.: Godina prirodnih katastrofa

Neslaganje u tempu sprovođenja reformi u Srbiji stalo je na put ministru finansija Lazaru Krstiću koji je u julu podneo ostavku na tu funkciju. Krstić je tražio smanjenje penzija od minimum 20 odsto i plata u javnom sektoru od najmanje 15 odsto, otpuštanje 160.000 ljudi u naredne dve godine, kao i povećanje cene struje od 30 odsto. Vučić se zahvalio ministru na dotadašnjem radu i istakao da se slaže sa njim, ali da ovakav težak program ne može da sprovede jer se radi o „živim ljudima“. Mesto ministra finansija u avgustu je preuzeo Dučan Vujović, dotadašnji ministar privrede.

Donet je i novi Zakon o radu. Jedna od najvećih izmena tiče se prava na naknadu po osnovu minulog rada koja iznosi  0,4 odsto po godini rada kod aktuelnog poslodavca. Prema rečima ministra Aleksandra Vulina radnici će morati da se naviknu na dodatnu disciplinu, a poslodavci na više obaveza i veće poštovanje procedura. Izmene i dopune Zakona o radu treba da doprinesu sprovođenju mera fiskalne politike u cilju unapređenja domaćih i stranih investicija u privredi, smanjenju rada na crno i povećanju zaposlenosti, a prvi efekti se očekuju kroz godinu dana.

Avgust

Momenti koji su obeležili 2014.: Godina prirodnih katastrofa

Premijer Srbije je objavio Ugovor sa Etihadom o preuzimanju srpske aviokompanije Jat, kao i ugovore sa partnerima iz UAE o poljoprivrednom zemljištu. Etihad se obavezao da uloži 100 miliona dolara u Air Serbia, a Srbija 42 miliona i da sanira dugove od kojih je 80 prema samoj državi.

Sa Poreskom upravom nije mogao da se izbori ni Aleksandar Miljković, koji je nakon samo dva meseca od imenovanja na funckiju direktora ove ustanove podneo ostavku.

Septembar

Momenti koji su obeležili 2014.: Godina prirodnih katastrofa

Mesto ministra privrede početkom septembra preuzeo je Željko Sertić, dotadašnji predsednik Privredne komore Srbije, koji je kao stubove u radu ministarstva postavio razvoj postojećih preduzeća, otvaranje novih i završetak privatizacije. Usvojeni su i Zakon o privatizaciji i izmene i dopune Zakona o stečaju koji bi trebalo da obezbede završetak pretvaranja društvenog kapitala u privatni do kraja 2015. i bolju zaštitu poverilaca. Srbija je dobila i set medijskih zakona kojima se predviđa finansiranje javnih servisa izbudžeta do 2016, digitalizacija do 2015, a propisan je i izlazak države iz medija.

Nezadovoljni povećanjem paušalnih poreskih nameta, kao i pojedinim odredbama Zakona o javnom beležništvu, advokati iz cele Srbije obustavili su rad i tako paralisali rad gotovo kompletnog pravosuđa. Ministar pravde Nikola Selaković i predstavnici advokature i međunarodnih advokatskih organizacija dogovorili su rešenje za paušalno operezivanje advokata tek početkom decembra.

Oktobar

Momenti koji su obeležili 2014.: Godina prirodnih katastrofa

Srbija je koračala pobednički u oktobru kada je prvi put od 1985. Beogradom prodefilovala vojna parada održana povodom 70 godina od oslobođenja Beograda od fašizma, a koju je upriličio svojim prisustvom i predsednik Rusije Vladimir Putin. Dobra vest je da je Putin na molbu premijera Srbije prihvatio da određenu kvotu Fiatovih vozila iz Kragujevca izvezemo u Rusiju, a predsednik Rusije i Vučič razgovarali su i o povećanju robne razmene.

Oktobar je doneo i nemire u medijskoj sferi. Menadžment B92 odlučio je da se Utisak nedelje više ne emituje na nacionalnoj frekvenciji ove televizije i nakon nekoliko nedelja odlaganja emitovanja, Olja Bećković pozvana je na razgovore o raskidu ugovora. Prebacivanje Utiska nedelje na kablovski kanal B92, na šta Bećkovićeva nije želela da pristane, prema njenom mišljenju predstavlja cenzuru. Autor političkog talk showa 'Sarapin problem', Predrag Sarapa ocenio je kao cenzuru odluku novog direktora Studija B Ivane Vučićević, koja je na to mesto došla u julu 2014, da ukine njegovu emisiju.

Za to vreme Srbija je na novoj listi indeksa poslovanja Svetske banke zauzela 91. mesto, odnosno za 14 mesta lošiju poziciju u odnosu na prethodnu godinu.

 Novembar  

Momenti koji su obeležili 2014.: Godina prirodnih katastrofa

Nakon 68 godina prvi albanski državnik došao je u zvaničnu posetu Beogradu. U razgovoru albanskog premijera Edija Rame i Aleksandra Vučića posebno je apostrofiran projekat pruge Beograd – Tirana. Novembar je u Srbiju doveo i Vojsilava Šešelja, lidera Srpske radikalne stranke, koji je pušten na privremenu slobodu iz Haškog tribunala.

Biznismen Milan Beko, koji se u poslednje vreme u javnosti pominjao kao novi direktor Železnica Srbije, ranjen je vatrenim oružjem ispred svoje kuće.

Policija je uhapsila Gorana Perčevića, koji se sumnjiči za milionske malverzacije u vezi sa Univerzal bankom. Uhapšen je i vlasnik koncerna Farmakom Miroslav Bogićević, predsednik kreditnog odbora Privredne banke Beograd (PBB) Miodrag Salai i još tri osobe zbog sumnje da su kao odgovorna lica PBB u periodu od juna 2012. do kraja marta 2013, nezakonitim odobravanjem deset kredita pribavili protivpravnu imovinsku korist koncernu Farmakom u iznosu većem od 15 miliona evra.

Atlantic Grupa potpisala je ugovor o stopostotnom preuzimanju Foodlanda koji će stupiti na snagu po odobrenju Srpske komisije za zaštitu konkurencije, najverovatnije početkom 2015.

Decembar

Momenti koji su obeležili 2014.: Godina prirodnih katastrofa

Predsednik Rusije Vladimir Putin je u Ankari rekao da Rusija ne može da nastavi realizaciju projekta Južni tok, a da je odluka konačna potvrdio je ruski ministar energetike Alexey Novak. Premijer Aleksandar Vučić o ovoj teškoj vesti za Srbiju razgovarao je telefonom sa predsednikom Vlade Rusije Dmitrijem Medvedevim, koji je za obustavljanje gasovoda okrivio EU. Rusija će se okrenuti Turskoj, a Gazprom osniva preduzeće za izgradnju novog gasovoda Gazprom Russkaya.

Led je okovao Istočnu Srbiju i ostavio Majdanpek i brojne opštine nekoliko dana bez struje, vode i grejanja.

Do kraja 2014. neće biti otvoreno ni jedno poglavlje u pristupnim pregovorima sa EU.

Nakon 28 godina u Srbiju je stigao kineski premijer Li Keqiang na Treći samit Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope.

Foto: Beta

What's your reaction?

developed by Premium.rs | Copyright © 2025. bizlife.rs | Sva prava zadržana.

MAGAZINE ONLINE