Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Desetogodišnjica rada u Srbiji

    U bankarskom sektoru u Srbiji vlada izuzetno velika konkurencija. Pošto u okviru ovog sektora posluje u proseku gotovo 30 komercijalnih banaka, tokom poslednjih godina ova industrija dostigla je vrhunac zasićenja, kaže za BIZLife Georgios Papanastasiou, predsednik Izvršnog odbora Alpha Bank Srbija.

    „To znači da je sve, od kamatnih stopa do pruženih usluga, dovedeno do krajnjih granica. To je još izraženije ako se ima u vidu da je presudno to što društvo u Srbiji postaje sve više potrošačko. Očekivanja ljudi u Srbiji od banaka sve su veća i greške se tu ne opraštaju – a mi kao bankari sigurno nismo imuni na greške. Stoga potrošači, koji već na raspolaganju imaju izbor od toliko mnogo banaka, mogu veoma brzo da donesu odluku o promeni svog bankarskog partnera.“

    U toku proteklih deset godina rada na srpskom tržištu, Alpha Bank Srbija je pronašla zlatnu sredinu u ovoj industriji. „Posle proširenja poslovanja tokom perioda koji je prethodio krizi između 2005, kada smo preuzeli Jubanku, i 2010. godine, sada smo postigli veličinu organizacije kojom se lakše upravlja, i, što je još i važnije, veličinu koja nam omogućava da obezbeđujemo najviši kvalitet usluge za naše klijente. Zauzvrat, tokom 2014. smo završili postupak restrukturiranja i zabeležili pozitivni rezultat poslovanja na kraju godine i sada u susret desetogodišnjici poslovanja idemo veoma ponosni na ono što smo ostvarili“, kaže Papanastasiou i navodi da su posvećeni daljem unapređenju.

    Po čemu je srpsko tržište specifično za rad vaše banke? Na koje klijente ste prvenstveno usmereni, a koji proizvodi su našli put do najviše klijenata?

    Što se tiče specifičnosti rada u Srbiji, podrazumeva se da je poslednjih godina ovo tržište karakterisala veoma visoka cena lokalnih depozita. Zbog koncepta ’Nedelje štednje’, koja je obično trajala tokom čitavog meseca novembra, tokom koga je isticalo oročenje većine depozita stanovništva, većina banaka vodila je oštru međusobnu borbu i nadmetanje ponudama za klijente koja se završila 2013. Ne treba posebno napominjati da su pobednici među bankama tokom poslednjih godina uglavnom bile velike nadnacionalne banke koje su bile u stanju da koriste jeftino finansiranje koje potiče od njihovih matičnih banaka i drugih  finansijskih institucija. Osim toga, disproporcija između ponude i potražnje valuta, u kojoj se gotovo svi depoziti građana čuvaju u inostranoj valuti, pri čemu istovremeno postoji potražnja stanovništva i privrede za zajmovima u lokalnoj valuti, stvorila je još i težu situaciju za one banke koje nisu bile u stanju da obezbede adekvatan izvor depozita u dinarima.

    Budući da smo mi grčka banka, tokom perioda krize u Grčkoj specifičnost našeg rada bila je suočavanje sa ova dva izazova. Međutim, bez obzira na sve, pošto smo tradicionalna banka, obezbedili smo usluge za sve poslovne segmente tržišta i razvili portfolio koji je gotovo u jednakoj meri podeljen na usluge za stanovništvo i privredu. U okviru poslovanja sa stanovništvom, pažnja nam je bila usmerena na privlačenje depozita, potrošačke i stambene kreditne proizvode, dok se u oblasti rada sa privredom najveći deo našeg poslovanja zasniva na finansiranju velikih privrednih društava.

    Najnoviji finanasijski pokazatelji o bankarskom sektoru Srbije pokazuju da profit banaka, zbirno gledano, pada. Šta je uzrok tome? Veliki procenat NPL-ova, zasićeno tržište, niska kreditna sposobnost srpske privrede ili nešto drugo?

    Svi razlozi koje ste pomenuli doprinose slici koju imamo danas i rezultatima učinka bankarskog sektora. Pored toga što prihodi od investicija kod onih koji ostvaruju profit opadaju, moramo imati u vidu i ekonomsku transformaciju koja se odvija u ovoj zemlji tokom poslednjih nekoliko godina. Finansijska kriza iz 2008. koja je ovde stigla sa zakašnjenjem i njeni odjeci iz sveta, promena režima, spoljni politički pritisci, prirodne katastrofe, sve je to proizvelo promenu ekonomske paradigme. Za bankarsku industriju, da, opasnost od nenaplativih zajmova jeste realna, kao i mala kreditna sposobnost i kod stanovništva, i kod korporativnih klijenata, ali kada je u pitanju ova zemlja, tu postoje i veći problemi. Srbija se sada nalazi na prekretnici. Ona je deo Evrope, ali se i dalje nalazi na njenom pragu. Dobijanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU početkom 2014. bio je značajan korak ka izgledima za dugoročni ekonomski prosperitet, ali je budućnost i pored toga ostala neizvesna. Upravo ta neizvesnost učinila je da najveći potencijalni inostrani investitori ostanu skeptični i da izbegavaju ulazak na ovo tržište. Istovremeno, bankarska industrija pruža usluge stanovništvu Srbije, pa se tako podrazumeva da će sve dok kupovna moć stanovništva Srbije bude bila na niskom nivou, profitabilnost biti upitna.

    I pored svega toga, nije sve tako sumorno. Neto profit ove industrije povećan je u odnosu na nivo ostvaren prethodne godine. Oni koji su ostvarili profit, generalno gledano, ostvarili su manji profit nego prethodne godine, ali su oni koji su imali gubitke, takođe zabeležili mnogo manje gubitke. Gledano kroz regulatorne brojke, tokom 2013. bilo je četiri banke od kojih je svaka pojedinačno zabeležila gubitke veće od 40 miliona evra, dok je u 2014. samo bio samo jedan takav gubitaš. U 2013. prosečni gubici banaka koje nisu ostvarile profit bili su veći od 20 miliona evra, dok su u 2014. godini, ako izuzmemo jedan slučaj koji je svima poznat, prosečni gubici bili na nivou od tek oko osam miliona evra.

    S obzirom da banka ima klijente koji otplaćuju stambene kredite u švajcarskim francima, da li uopšte ima onih koji su se opredelili da svoj dug iz švajcarca prevedu u evro?

    Dozvolite mi prvo da vam kažem da, kao rezultat iskrenog i transparentnog odnosa sa našim klijentima, naša banka ima samo mali deo stambenih kredita odobrenih u švajcarskim francima, koji se u našem ukupnom portfoliju zajmova za stanovništvo može predstaviti jednocifrenim brojem. Svi naši klijenti su pravovremeno i detaljno obavešteni o nedavno usvojena četiri modela Narodne banke za olakšavanje otplate kredita i, kako je to predviđeno zakonom, oni imaju na raspolaganju definisani period vremena da donesu odluke u tom smislu. Broj klijenata Alpha Bank Srbija koji su do sada uputili zahteve za konverziju duga iz švajcarskih franaka u evre veoma je mali.

    Šta očekujete od stres testa koji, po dogovoru sa MMF, treba prvi put da bude obavljeni u Srbiji, i to do septembra meseca?

    Na osnovu stres testova i pregleda kvaliteta aktive koje je Evropska centralna banka sprovela tokom prethodne godine, Alpha Bank Grupa rangirana je kao treća po uspehu među svim evropskim bankama. To znači da je, pored toga što je Grupa zapravo jedna od vodećih bankarskih grupacija u jugoistočnoj Evropi, ona istovremeno i jedna od najbezbednijih banaka u čitavoj Evropskoj uniji.

    Banke u Srbiji rade sa veoma visokim stepenom adekvatnosti kapitala. Na kraju 2014, stopa adekvatnosti kapitala u ovoj industriji kretala se oko 20%, dok su zakonom i Bazel standardom propisani minimumi od 12%, odnosno 8%. To znači da su banke u Srbiji dobro kapitalizovane, što možda nije jedini pokazatelj koji treba razmatrati, ali on dosta govori o zdravlju ove industrije. Osim toga, i pored činjenice da broj nenaplativih zajmova raste, i kod kreditnih poslova sa stanovništvom, i kod kreditnih poslova sa privredom, važno je imati na umu da su nenaplativi zajmovi postali problem u čitavom svetu, a ne samo u jugoistočnoj Evropi. Dakle, uporedo sa premeštanjem fokusa bankarskog sveta na kvalitet aktive, domaća bankarska industrija brzo napreduje u primeni najboljih praksi da se kvalitet aktive održao na zadovoljavajućem nivou.

    I pored toga, veoma je dobro što će se ovaj stres test sprovesti zbog toga što nam on omogućava da dobijemo jasniju sliku i o igračima na tržištu, i o ovoj industriji u celini. Što se nas u Alpha Bank Srbija tiče, mi se nadamo da ćemo održati korak sa nivoom poslovnih rezultata koji je naša matična banka već postavila u ravni evropskog prostora.
     

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE