
Ovako je Jerome David Salinger govorio o životu
Salinger je bio američki romanopisac i pripovedač, čije je najpoznatije književno delo ’Lovac u žitu’ (ili: ’Lovac u raži’). Rođen je u Njujorku 1. januara 1919. godine, na Menhetnu, gde je i odrastao, kao sin uspešnog Jevrejina koji se bavio uvozom sira, i majke domaćice koja je bila irsko-škotskog porekla. Nakon osnovne škole poslat je u vojnu akademiju Valley Forge, gde je boravio od 1934. do 1936, a godinu dana kasnije odlazi u Evropu u kojoj je boravio pet meseci. Tokom drugog svetskog rata je učestvovao u mnogim bitkama, zbog čega je smatran istinskim herojem, a ubrzo nakon rata, 1945. godine, ženi se francuskom lekarkom Silvijom, od koje se ubrzo razvodi. Salinger iza sebe ima dva braka, budući da se 1955. još jednom oženio – ovoga puta sa Claire Douglas, ali ni taj brak nije potrajao, jer je pisac počinjao da se povlači u sebe i sve teži nosi sa stresom. Umire u Nju Hempširu, 27. januara 2010. godine.
Ovako je američki pisac govorio o životu:
Jedina briga koju umetnik treba da ima jeste da pogodi neku vrstu savršenstva, i pod svojim uslovima, ne tuđim.
Kako znaš da ćeš uraditi nešto, dok to i ne uradiš?
Ne znam tačno šta mislim pod tim što kažem, ali mislim to.
Dosta mi je od toga da mi se neko samo sviđa. Molim se Bogu da upoznam nekoga koga ću i poštovati.
Muka mi je od toga što nemam hrabrosti da budem 'apsolutni niko'.
Ja sam prilično nepismen, ali mnogo čitam.
Smešno je to što sve što treba da uradiš je da kažeš nešto što niko ne razume, i oni će, zapravo, uraditi sve što zatražiš od njih.
Koliko duge bi trebalo da budu noge čoveka? Dovoljno duge da dotaknu zemlju.
Volim kada je neko uzbuđen zbog nečega. To je lepo.
Dosta mi je od ega, ega i ega. Svog, i svačijeg drugog. Dosta mi je od toga što svi žele negde da stignu, urade nešto drugačije ili budu interesantni. To je odvratno.
Foto: The Guardian