`Dežurni optimizam` precenjuje hrvatski rast
Projekcije hrvatskog BDP koje objavljuju državne i komercijalne institucije uglavnom su precenjene, a njihova tačnost se smanjila od početka krize 2008, zaključci su skupa u organizaciji Večernjeg lista i konsultantske firme PricewaterhouseCoopers.
Analiza PricewaterhouseCoopers (PwC) pokazuje da su veće greške u predviđanjima karakteristične za recesijske i godine oko njih. Ta analiza nije posebno istakla kvalitet predviđanja pojedinih institucija, ali je otkrila značajna odstupanja u predviđanjima Ministarstva finansija.
Na okruglom stolu "Kratka istorija razlika između ekonomskih projekcija hrvatskog BDP i stvarnog kretanja 2009-2013", ocenjeno je da je to tako verovatno zbog dnevno-političkih razloga i dežurnog optimizma političara koji je najčešće neutemeljen.
Hrvoje Zgombić iz PwC upozorava da to nije dobro jer je prognoza kretanja BDP temelj brojnih planova u javnom i privatnom sektoru, dok bivša ministarka finansija Martina Dalić upozorava da procene i prognoze ni na koji način nisu povezane sa stanjem u hrvatskoj privredi.
Dalić se zalaže za profesionalizaciju i depolitizaciju analitičkih sektora u Ministarstvu finasija, čiji bi rad bio podloga za planiranje javnih finansija, o čijim bi odrednicama valjalo postići saglasnost glavnih političkih stranaka.
Ante Žigman iz Hrvatske narodne banke kaže kako bi produkciju glavnih ekonomskih projekcija možda trebalo poveriti nezavisnim stručnim institucijama.
Direktor Odelenja ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria Banke Hrvoje Stojić, upozorava da klasični ekonometrijski modeli nisu dovoljni za dobru projekciju kretanja BDP posebno u razdobljima kojima nije svojstvena stabilnost.
