Hrvatski ministri asovi zaduživanja
Rezultat politike "uspešnog zaduživanja" Hrvatske je javni dug koji je krajem prošle godine dostigao 220 milijardi kuna ili skoro 30 milijardi dolara, odnosno 67 odsto BDP, a kako stvari stoje, njegov rast će se i nastaviti.
Uporedivi podaci o javnom dugu Hrvatske dostupni su za poslednjih 20 godina, odnosno od 1994. godine. U tom periodu, vlade HDZ zadužile su zemlju za oko 135 milijardi kuna, dok na SDP vlade otpada 85,2 milijarde duga.
Iako su stručnjaci godinama upozoravali svaku vladu, da je pokrivanje tekućih troškova države zaduživanjem na duži rok neodrživo, politika se na to nije obazirala, već su se utrkivali ko će se više zadužiti, okrivljujući prethodnike za stanje u budžetu, piše Index.
Početni dug Hrvatske nastao je preuzimanjem 28,49 odsto spoljnog duga bivše Jugoslavije. Ukupni iznos duga, prema Londonskom i Pariskom klubu koji je Hrvatska preuzela od SFRJ iznosio je oko 2,5 milijardi dolara.
Nakon isključivanja Hrvatske iz narodne banke Jugoslavije, nastaje problem tzv. „stare devizne štednje“ koju je RH priznala kao javni dug, kako bi vratila poverenje štediša u banke. U tom periodu izdavane su i obveznice za obnovu i sanaciju banaka.
Drugi po redu ministar finansija, Zoran Jašić, koji je tu dužnost obavljao od 1992. do 1994. svom nasledniku ostavlja javni dug od 20 milijardi kuna.
U vreme mandata Bože Prke, koji je trajao od 1994. do 1997. godine dolazi do povećanja duga od oko 14 milijardi kuna.
Borislav Škegro, koji je bio ministar finansija u razdoblju od 1997. do 2000. povećao je dug za oko 14 milijardi kuna, otprilike kao i njegov prethodnik.
Nakon toga, 2000. godine, na vlast dolazi koalicija predvođena SDP. Na mesto ministra finansija dolazi Mato Crkvenac, tu boravi do 2003. godine, do kada se javni dug uvećao za oko 35 milijardi kuna.
Koalicija 2003. gubi izbore, Ivo Sanader postaje premijer, a na mesto ministra finansija dolazi Ivan Šuker. U mandatu Šukera, do 2010. godine, avni dug je uvećan za oko 62 milijarde kuna.
Rekorderka po visini zaduživanja prema trajanju mandata, je Martina Dalić. U mandatu koji je trajao od 2010. do 2011. javni dug raste za oko 25 milijardi kuna.
Krajem 2011. godine na vlast dolazi Kukuriku koalicija. Ministar finansija postaje Slavko Linić, a do kraja 2013. uspeo je da poveća dug za oko 50 milijardi kuna.
Nakon obračuna u SDP i Ministarstvu financija, Linić "gubi poverenje" premijera Zorana Milanovića, a ministarstvo preuzima Linićev dosadašnji zamenik Boris Lalovac.
Iako je Hrvatska u proceduri za smanjenje prekomernog deficita, propisanoj od strane Evropske komisije, prema kojoj bi javni dug trebalo smanjiti na najviše 60 odsto BDP, Lalovac nastavlja sa zaduživanjem.
