Nova kriza za zemlje u razvoju
Iako je samo pre desetak dana ispoljio optimizam u vezi sa rastućim tržištima, ekonomista Nouriel Roubini u najnovijoj analizi upozorava da se rastuće zemlje suočavaju s novom krizom, usled promene američke monetarne politike.
Finansijska kriza koja je prošlog proleća pogodila tržišta u usponu, nakon najave američke Uprave federalnih rezervi (Fed) da će smanjiti monetarne podsticaje, vratila se ovaj put još jača, ocenjuje dr. Propast.
Ovaj put je, međutim, krizu izazvalo više faktora, među kojima su valutna kriza u Argentini, gde su vlasti prestale intervenisati na deviznim tržištima, zatim slabiji rast Kine, kao i nastavak političke krize i nemiri u Turskoj, Ukrajini i na Tajlandu, ističe Roubini, a prenosi Guardian.
Ovakva previranja na tržištima u usponu brzo su se prebacila i na berze razvijenih zemalja. Međutim, povod za ove pritiske ne bi trebalo mešati s dubljim razlozima, a to je da su mnoge zemlje u usponu trenutno u ozbiljnim problemima.
Na Roubinijevoj listi problematičnih zemalja koje trenutno drma kriza su Indonezija, Indija, Brazil, Turska i Južnoafrička Republika, a on ih naziva "krhkom petorkom", jer sve imaju poteškoća s deficitom, padajućim stopama rasta, inflacijom i s političkom neizvesnošću.
Kako navodi Roubini, problemima je izloženo još pet važnih zemalja, a to su Argentina, Venecuela, Ukrajina, Mađarska i Tajland. Među "prenaduvanim" zemljama koje, prema Roubinijevim rečima, tonu u stvarnost, nalaze se i tri zemlje BRICS (Brazil, Rusija i Južnoafrička Republika).
Te zemlje će, kako navodi Roubini, ove godine porasti sporijim tempom od američke ekonomije, uz prosečan rast BDP od svega 2,5 odsto.
Najveća članica BRICS, Kina, suočena je s dodatnim rizikom, jer joj preti usporavanje rasta zbog preteranog kreditnog buma lokalne uprave i državnih preduzeća.
Dodatan rizik za Kinu i ostale "krhke mlade ekonomije" dolazi od politike Feda o smanjenju otkupa obveznica, što će neminovno dovesti do rasta kamatnih stopa, zbog čega će kapital, koji je plasiran u zemlje u razvoju, bežati nazad na razvijena tržišta, zaključuje Rubini.
