Za 5 godina skoro 700 km modernizovane pruge?
Generalni direktor Železnica Srbije Dragoljub Simonović izjavio je da će se do 2016. godine rekonstruisati oko 300 kilometara pruge na Koridoru 10, najavljujući početak realizacije ruskog kredita u martu na relaciji Beograd-Pančevo.
Simonović je rekao da je država za to već obezbedila 15 odsto sredstava, a ubrzo će biti implementiran aneks dva ugovora koji se odnosi na šest deonica Koridora 10, Ruma-Golubinci, Mladenovac-Kovačevac i Mala Krsna-Velika Plana.
Za te deonice već je obezbeđena neophodna dokumentacija, a radovi će, kako je naveo, krenuti početkom aprila. Iz ruskog kredita će se realizovati uglavnom najveće investicije, a Simonović očekuje da će se godišnje rekonstruisati oko 100 kilometara pruge.
"Mi računamo da bi bilo dobro da godišnje završimo 100 km pruge na Koridoru 10. Kada na tu priču dodamo kuvajtski kredit Prokop, a u fazi završetka je i češki kredit, otvorićemo skoro 600 – 700 kilometara pruge u narednih četiri, pet godina investicija", rekao je Simonović novinarima u Kruševcu.
Kada je reč u kuvajtskom kreditu, u toku je tenderska procedura za izgradnju stanice Beograd centar u Prokopu, vrednost posla je 26 miliona evra, a radovi bi takođe, kaže Simonović, trebalo da počnu u martu ili aprilu.
Simonović je pomenuo i dva kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) vrednosti od po 100 miliona evra, koji će biti iskorišćeni za kupovinu mehanizacije, materijala i rekonstrukciju 131 kilometra pruge na potezu Jajinci – Mala Krsna – Resnik.
Paralelno sa rekonstrukcijom kupili smo 21 voz, prvi će stići u decembru, a ostali će dolaziti sukcesivno na svakih 15 dana u 2015. godini, precizirao je on i dodao da su u toku pregovori za nabavku 26 ili 27 vozova iz ruskog kredita za 100 miliona dolara.
"Svakako smo blizu dogovora. Ukoliko to dogovorimo do marta, mogli bismo da dobijemo i te nove vozove 2015. godine. To znači da će ih u 2015. biti oko 60, kada će i deo pruge biti osposobljen za brzinu od 120 do 160 kilometara na sat", dodao je on.
Simonović je prisustvovao uspostavljanju redovnog železničkog saobraćaja između Kruševca i Stalaća, odnosno na relaciji Kraljevo-Kruševac-Stalać- Paraćin.