CEFTA komentar – Jače investicione aktivnosti
Ulaskom u EU, Hrvatska napušta postojeće trgovinske odnose i ulazi u spoljnotrgovinski režim koji EU ima sa sadašnjim trgovinskim partnerima Hrvatske. Najveći efekti toga će se osetiti izlaskom Hrvatske iz CEFTA sporazuma.
Promena će značiti da će određeni proizvodi koji su se iz Hrvatske uvozili u države CEFTA bez carinskog opterećenja ili sa malim iznosima carine, sada doći pod režim naplate carine. Budući da svi sporazumi (SSP) EU sa državama CEFTA predviđaju potpunu liberalizaciju uvoza industrijskih proizvoda poreklom iz EU, ova promena će se odnositi na poljoprivredne i prerađene poljoprivredne proizvode.
Prema SSP sa Srbijom, potpuna liberalizacija uvoza industrijske robe poreklom iz EU će biti završena 1. januara 2014. godine. Promena carinskog režima u najvećem broju slučajeva će značiti viši nivo carine za proizvode iz Hrvatske. Postoji sa druge strane i manji broj proizvoda gde za uvoz iz EU važi povoljniji režim od režima za CEFTA države.
Hrvatska privreda na ovakvu situaciju može da odgovori na dva načina. Prvi odgovor je preseljavanje dela proizvodnje u jednu od država CEFTA. Ovo je pre svega opcija za preduzeća kojima je CEFTA tradicionalno tržište. U tom slučaju doći će do porasta investicija iz Hrvatske u region. Iz Hrvatske je u Srbiju prošle godine uloženo 132 miliona evra, što Hrvatsku čini najvećim neto investitorom u Srbiji prošle godine. Pitanje za analizu je koliko je izlazak iz CEFTA na ovo uticao. Činjenica je da bi ulaganjem u Srbiju, preduzeća iz Hrvatske, koja ionako planiraju preseljenje proizvodnje u CEFTA region, jednim potezom došle i do pristupa tržištu Rusije, što može da da Srbiji dodatnu atraktivnost za ulatanje iz Hrvatske. Ipak takva mogućnost postoji već duži niz godina, ali nije razvila značajnije interesovanje preduzeća iz Hrvatske.
Drugi odgovor je prihvatanje gubitka nastalog naplatom carine, a što je realna opcija za preduzeća koja se fokusiraju na tržište EU. Sa druge strane investicone linije, ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, može vrlo povoljno da se odrazi na povećanje broja investicija iz Srbije u Hrvatsku. Ulaskom Hrvatske u EU i stupanjem na snagu SSP između Srbije i EU, počeće da se primenjuje i član 53 SSP, kojim EU i njene države članice u pogledu poslovnog nastanjivanja preduzećima iz Srbije garantuju nacionalni tretman, a obe strane (EU i Srbija) uzdržavaće se od donošenja propisa ili mera kojima se uvodi diskriminacija u pogledu poslovnog nastanjivanja preduzeća dveju strana.
Vladimir Međak pomoćnik direktora Kancelarije za evropske integracije
Foto: Medija centar Beograd
