Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Spoljni dug Srbije 25,7 milijardi evra

    Srbija je na kraju decembra prošle godine imala spoljni dug od 25,7 milijardi evra i taj dug je u celoj 2012. uvećan za 1,6 milijardi evra ili 6,6 procenata, objavljeno je na sajtu Narodne banke Srbije (NBS).

    Udeo spoljnog duga u procenjenom BDP-u, kao osnovni indikator eksterne solventnosti, iznosio je na kraju četvrtog tromesečja prošle godine 85,6 odsto i za 3,1 procentni poen je povećan u odnosu na kraj prethodnog tromesečja.

    U toku poslednjeg tromesečja minule godine spoljni dug Srbije je porastao za 888,8 miliona evra ili 3,3 odsto, a na rast duga u tom razdoblju uticalo je zaduživanje države na međunarodnom finansijskom tržištu. Jačanje evra u odnosu na ostale valute u strukturi spoljnog duga uticalo je na smanjenje duga za 129,3 miliona evra.

    Prema anlizi NBS, spoljni dug javnog sektora povećan je na kraju decembra za 1,2 milijarde evra u odnosu na septembar i na kraju prošle godine iznosio je 12,2 milijarde evra, a njegovo učešće u ukupnom spoljnom dugu bilo je 47,4 odsto. Istovremeno, spoljni dug države iznosio je 9,5 milijardi evra, državno garantovani spoljni dug 1,3 milijardi evra, a dug NBS 1,4 milijardi evra.

    Tokom četvrtog tromesečja novo zaduženje javnog sektora iznosilo je 1,6 milijardi evra, a otplaćeno je po osnovu glavnice 258 miliona evra. U 2012. godini spoljni dug javnog sektora povećan je, prema analizi NBS, za 1,4 milijarde evra – zaduženje je iznosilo 2,2 milijarde evra, a otplaćeno je po osnovu glavnice 670 miliona evra.

    Spoljni dug privatnog sektora na kraju decembra minule godine bio je 13,5 milijardi evra i u četvrtom tromesečju je smanjen za 356 miliona evra, dok je spoljni dug banaka – 4,1 milijardu evra – u poslednjem tromesečju 2012. povećan je za 63 miliona evra. Odnos spoljnog duga i dvanaestomesečnog izvoza robe i usluga, uvećanog za doznake iz inostranstva na kraju četvrtog tromesečja, iznosio je 175,4 odsto, što je u granicama održivosti, ako se ima i vidu da gornja granica održivosti prema kriterijumu Svetske banke iznosi 220 odsto.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE