Dovoljno semena uprkos suši

Institut za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu obezbedio je za prolećnu setvu dovoljno kvalitetnog semena najvažnijih domaćih ratarskih i povrtarskih kultura, iako je velika suša prošlog leta nanela ogromne štete poljoprivredi, izjavio je Tanjugu direktor Instituta prof. dr Miroslav Malešević.

Podsetivši da su, zbog dugotrajne suše, znatno umanjeni prinosi gotovo svih najznačajnijih biljnih vrsta gajenih u Srbiji, osim pšenice i nekih drugih strnih žita, on je istakao da je ta elementarna nepogoda, koja je „obeležila godinu u agraru“, dodatno umanjila ionako lošu ekonomsku moć većine poljoprivrednih proizvođača. To će se negativno odraziti i na zasnivanje nove proizvodnje, kao i na ukupno poslovanje domaće poljoprivrede u 2013. godini, pa bi trebalo učiniti sve što god je moguće da bi se ublažile štetne posledice iz protekle godine, rekao je Malešević.

Institut je, dodao je on, zbog suše proizveo manje semena nego obično, ali će zahvaljujući višegodišnjoj orijentaciji te naučne ustanove da semensku proizvodnju obavlja na više lokacija, ne samo u Srbiji nego i u niz drugih država širom sveta, za predstojeću setvu ratarima biti ponuđene dovoljne količine „ns semena“ visokog kvaliteta i po najpovoljnijim uslovima.

Poboljšan je i kvalitet semena novosadskih sorti i hibrida, jer je u punoj funkciji novi Institutov doradni centar, a istovremeno je pojačana i kontrola kvaliteta „ns semena“ kukuruza, soje, suncokreta i drugih biljnih vrsta, naglasio je Malešević i dodao da je „uveren da će proizvođači biti još zadovoljniji iduće godine“.

Zbog teških posledica suše, Institut je odlučio da cene svog semena vrlo malo poveća, „za samo nekoliko procenata u odnosu na proethodnu godinu“ i da zajedno sa partnerima i distributerima omogući proizvođačima mnogo povoljniju kupovinu, uvažavajući tako „finansijsko stanje poljoprivrednika i ekonomsku situaciju u državi“.

Malešević je napomenuo da je proteklu godinu obeležilo i veoma veliko interesovanje inostranih partnera za novosadske sorte i hibride, pogotovo za suncokret, dodajući da Institutove biljne vrste zauzimaju značajne površine u Ukrajini, Rusiji, Uzbekistanu, Kini, a sve više i u Iranu, Azerbejdžanu i drugim zemljama.

Govoreći o merama agrarne politike u Srbiji, Malešević je izrazio očekivanje da će biti preduzeti neophodni potezi radi donošenja strategije poljoprivrede kojom će, između ostalog, biti definisano to kako država vidi ulogu domaćeg agrara u narednim godinama, „kada se budemo zaista približavali Evropskoj uniji“. To bi mnogo pomoglo i Institutu da još bolje organizuje semensku proizvodnju i da planira distribuciju semena za tri i više godina unapred, istakao je Malešević.

On je ocenio da se, na osnovu prvih mera nove republičke vlade koje se odnose na agrar, uočava da „sigurno postoje dobra volja i dobre namere da se poljoprivrednicima pomogne“, što znači da je država svesna da je poljoprivreda naša najvažnija privredna aktivnost i resurs koji može da ostvari dobre rezultate ako se u njega ulaže šve što je potrebno.

„Mi smo ponudili sav naš naučni i stručni potencijal da pomognemo oko izrade strategije poljoprivrede, istovremeno sugerišući akcente gde bi trebalo usmeriti podsticaje koje država obećava da će dati proizvođačima“, kazao je Malešević napominjući da je problem nedostatak novca.

U takvim uslovima potrebna je „pravedna raspodela tih državnih podsticaja, da ne bude preteranog administriranja u tom postupku i da taj novac namenjen poljoprivrednicima bude što pre njima na raspolaganju“, kako bi na vreme i koliko god je moguće više mogli da ulože u novu proizvodnju, naglasio je Malešević.

What's your reaction?

developed by Premium.rs | Copyright © 2025. bizlife.rs | Sva prava zadržana.

MAGAZINE ONLINE