Zadruge – spas za poljoprivredu Srbije
U Srbiji ima veoma malo uspešnih zadruga – oko 2.000, od čega je oko 1.300 poljoprivrednih, dok je bez njih nezamisliv posao farmera u u zapadnoj Evropi.
Na skupu u organizaciji Odbora za selo Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) konstatovano je, takođe, kako su za uspešniji razvoj zadrugarstva potrebna politička volja i usklađenost na svim nivoma, od mesnih zajednica do Vlade i Skupštine Srbije, jer razvijeno zadrugarstvo je spas za selo i poljoprivredu.
Na okruglom stolu „Zadruga – faktor održivog razvoja poljoprivrede i sela u Srbiji“, koji je krajem ove nedelje održan u Kragujevcu organizovanom uz podršku Privredne komore Srbije (PKS), učesnici su se složili da je rešenje za opstanak malih gazdinstava u Srbiji, a njih je najviše, udruživanje u zadruge.
Samo udruženi seljaci, poručeno je, mogu imati racionalno poslovanje, koje podrazumeva smanjenje troškova uz povećanje prinosa i poboljšanje konkurentnosti.
„Godinama se u Srbiji smanjuje proizvodnja žitarica, prazne se obori, zemljoradnici nemaju kome da ponude i ono malo viškova robe, nemaju novca da kupe đubrivo, seme. Uzrok svih ovih nedaća je što nema kvalitetnih zadruga u Srbiji“, upozorili su učenici skupa.
Godinama se čeka donošenje novog zakona o zadrugama, jer bez njega selo najviše trpi, a mlađi radno sposobni meštani gube motiv da se i dalje bave zemljoradnjom, ukazano je .
Akademik Dragan Škorić je naglasio da se od 4.600 sela u Srbiji u fazi nestajanja nalazi, svako četvrto ili oko 1.200 njih.
„Svesni smo činjenice da sela u Srbiji propadaju i da se smanjuje njihov broj, a što najbolje ilustruje činjenica da je više od 50.000 kuća napušteno i da je oko 500.000 hektara obradivih površina u parlogu. Sa razvojem zadrugarstva biće zaustavljen nestanak sela, povećana proizvodnja i krenuće se u ravnomeran razvoj svih regiona u Srbiji“, zaključio je Škorić, predsednik Odbora za selo pri SANU.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u u Beogradu Miladin Ševarlić naglasio je da je opstanak malih gazdinstava, moguć jedino ako se organizuju u zadruge, jer u suprotnom neće opstati.
Profesor Ševarlić je pokrenuo i pitanje restitucije zadružne imovine, tvrdeći da je ovaj sektor oštećen za više od dve milijarde evra po osnovu oduzetih zemljišnih površina i imovine širom Srbije. Ševarlić je, takođe, istakao da je potrebno što pre doneti novi zakon o zadrugama, napominjući da je Srbija i osnivač Međunarodnog zadružnog saveza.
Tokom skupa je promovisana je i publikacija SANU ,,Zašto i kako se organizovati u zadruge“, autora Đorđa Bugarina, Danila Tomića i Branislava Gulana.
Bugarin je, predstavljajući publikaciju, naglasio da u svetu ima oko 800 miliona ljudi koji posluju preko svojih zadruga, a preko 90 miliona članova evropskih zadruga, zajednički grade svoju tržišnu i ekonomsku silu.
„Zadruge sa svojim članstvom, predstavljaju treću svetsku ekonomsku silu. Povezani u Međunarodni zadružni savez, jači su od većine država i multinacionalnih kompanija. To seljaci uvek teba da imaju na umu kada su u dilemi da li im treba zadruga ili ne“, kazao je Bugarin.