Ugrožen opstanak srpskog jezika u digitalnom svetu
Islandskim, letonskim, litvanskim i malteškim jezikom govori premalo ljudi i premalo je alata za prevod na druge jezike na internetu. Zbog toga se nalaze na listi jezika kojima je takozvani digitalni opstanak najugroženiji. Zapravo, nijedan jezik osim engleskog ne može se smatrati potpuno sigurnim.
Jezici poput francuskog, italijanskog i španskog su u prilično dobroj situaciji, jer se sve više pojavljuju u programima sofisticirane tehnologije, poput onog koji nudi prenos govora u tekst, ali i u uređajima koji se kontrolišu glasovnim naredbama.
Istraživanje nazvano „Evropski jezici u digitalnom dobu“ sprovela je evropska neprofitna organizacija META-NET s ciljem pokazivanja kakva budućnost očekuje najmanje 30 od 80 jezika kojima se govori na ovom kontinentu.
U svojoj studiji su obuhvatili podatke o tome koji se jezici mogu automatski prevoditi na internet rečnicima, softvere za proveru gramatike i pravopisa, virtuelne lične asistente poput Sirija na iPhoneu, kao i navigacione sisteme u automobilima. Sve ovo pokazalo je kako su pojedini jezici digitalno predstavljeni.
Na listi ugroženih jezika su: baskijski, bugarski, srpski, hrvatski, češki, danski, estonski, finski, galicijski, grčki, islandski, irski, letonski, litvanski, malteški, dva nerčja norveškog, portugalski, slovački, slovenački i švedski.
Ustanovljeno je da i dalje raste jaz između „velikih“ i „malih“ jezika, ali u META-NET-u pokušavaju to da promene. Zagovaraju uspostavljanje jedinstvenog digitalnog tržišta gde jezik ne ometa protok informacija.
Ipak, kako kažu, prepreke su ogromne. Fokus mnogih istraživanja je duboko ukorenjen u engleskom jeziku, a osim toga najstariji evropski jezici su ugroženi i zbog malog interesa za njih i nedostatka novca za njihovo širenje na internetu.
