Kriza povećava stopu nezaposlenosti mladih u zemljama u razvoju

Stručnjaci Ujedinjenih nacija prognoziraju paradoksalnu situaciju: u razvijenim industrijskim zemljama će usled dužničke krize stopa nezaposlenosti mladih pasti, dok će u drugim delovima sveta porasti.

Međunarodna organizacija za rad (ILO) polazi od procene da će stopa nezaposlenosti mladih u industrijskim zemljama pasti sa sadašnjih 17,5 posto na 15,6 posto 2017. godine. Za nerazvijene zemlje jednako kao i za zemlje u razvoju su procene drugačije: očekuje se porast nezaposlenosti osoba u dobi između 15 i 24 godine starosti. ILO objašnjava da je takav razvoj posledica dužničke krize koja sada potresa Evropu i odražava se na njen privredni razvoj. Posledice te krize se, naime, sve više osećaju i u drugim zemljama.

Unutar EU-a se kriza pak oseća posebno u sve većoj podeljenosti na sever i jug. Dok se procenjuje da će nezaposlenost mladih na primer u Nemačkoj biti ispod deset odsto, u Španiji i Grčkoj bi svaka druga mlada osoba mogla biti u situaciji da ne može da pronađe plaćeni posao.

Pa ipak se na području Evropske unije uopšteno može očekivati barem lagani oporavak na tom području. Upravo suprotan trend se međutim očekuje u zemljama u razvoju: tamo će broj nezaposlenih mladih porasti. Objašnjenje je jednostavno, kaže Verner Ajhorst iz ILO-a.

Zemlje koje imaju visoko razvijen obrazovni sistem, poput Nemačke, Austrije, Danske ili Holandije, načelno imaju bolju poziciju„, navodi Ajhorst.

Takozvani dualni obrazovni sistem, unutar kojeg se teoretska nastava kombinuje s praksom u nekom proizvodnom preduzeću, jedan je od razloga zbog kojih Nemačka i unutar EU-a ima komparativnu prednost naspram brojnih drugih zemalja. „Takav dualni sistem obrazovanja omogućuje mladima da već vrlo rano stupe u kontakt sa svetom rada i s mogućim budućim poslodavcima„, objašnjava Ajhorst.

Kratkoročne mere za smanjenje nezaposlenosti mladih nisu naročito uspešne. Ajhorst kaže da su neke zemlje pokušale s programima dokvalifikacije ili „podsticanja zapošljavanja“. U tim slučajevima država preuzima deo troškova za plate mladih koji pronađu posao u privatnim preduzećima. Ali takve mere pomažu samo ako postoje povoljni okvirni uslovi, poput velike potražnje na domaćem tržištu i dobrih izgleda za izvoz.

Za većinu zemalja u razvoju to se međutim ne može reći, naglašava Ajhorst. Ovaj stručnjak za tržište rada smatra međutim da bi za njih rješenje moglo biti „u iseljavanju mladih u zemlje u kojima postoji prosperitetna privreda.“ To je naravno varijanta koja bi i Nemačkoj vrlo odgovarala, budući da procene demografskog razvoja upućuju na sve veći nedostatak radne snage u budućnosti. S druge pak strane, činjenica da time zemlje u razvoju ostaju bez često najagilnijeg i najobrazovanijeg dela svog društva otvara – nove probleme.

What's your reaction?

developed by Premium.rs | Copyright © 2025. bizlife.rs | Sva prava zadržana.

MAGAZINE ONLINE