
Ko koči izgradnju HE Bočac 2: Novac postoji, koncesija zagubljena
Zavisno preduzeća „Hidroelektrane na Vrbasu“ iz Mrkonjić Grada, deo holdinga „Elektroprivrede RS“, davno je obezbedilo potrebnu dokumentaciju, kao i sredstva od 20 miliona KM za izgradnju male hidroelektrane Bočac 2, ali i dalje čeka dozvolu nadležnih institucija RS da krene u realizaciju te vredne investicije.
U „Hidroelektranama na Vrbasu“ (HEV) ističu da je Vlada RS još na sednici 20. aprila prošle godine, održanoj u Mrkonjić Gradu, usvojila odluku o realizaciji izgradnje i dodeli koncesije tom preduzeću za izgradnju HE Bočac 2, ali da od tada o tome nikada nisu dobili pisano obaveštenje.
U HEV-u, preduzeću koje upravlja Hidroelektranom Bočac, ukazuju da sa svakom „izgubljenom“ godinom u izgradnji HE Bočac 2, projektovane godišnje proizvodnje struje od 50 gigavat-časova, bespovratno gube profit od tri do pet miliona KM.
Goran Milanović, izvršni direktor za investicije i razvoj u HEV-u, napominje da pomenuta investicija ne zahteva izgradnju nove brane, jer ona već postoji kao brana kompenzacionog bazena postojeće HE Bočac.
„Troškovi bi, dakle, uključivali samo manje izmeštanje puta, pravljenje jednog vodozahvata, najverovatnije novog tunela u levom boku brane kompenzacionog bazena, i ugradnju generatora. S obzirom na to da je HEV sredstva za projekat već obezbedio i oročio, realizacija bi mogla biti gotova vrlo brzo po dobijanju dozvole“, naglasio je Milanović.
On kaže da je preduzeće još 2010. godine obezbedilo neophodnu Studiju energetskog korištenja voda sliva reke Vrbas, koja je 27. aprila prošle godine dostavljena Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS. Studija je, prema njegovim rečima, pokazala da izgradnja HE Bočac 2 instalisane snage 9,34 megavata praktično nema potencijalnih negativnih uticaja u smislu potrebe raseljavanja stanovništva, ne utiče značajnije na mikroklimu, kvalitet vode, kao ni na biljni, odnosno životinjski svet.
Sa druge strane, ističu u HEV-u, realizacija projekta donela bi višestruke energetske i ekonomske efekte, od angažmana domaće građevinske operative i pratećih industrija, dok bi opština dobila objekat od kojeg bi naplaćivala resursnu rentu, kao deo naknade za korištenje voda.
Milanović naglašava da urađena studija uobziruje i druge korisnike reke Vrbas, odnosno ne zadire u lokaciju rafting staze, već, naprotiv, može značajno pomoći u regulisanju rečnog protoka za potrebe planiranja sportsko-rekreacionih manifestacija.
U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS tvrde da navedeni projekat nije planiran Vodoprivrednom osnovom i Prostornim planom RS, te je njegova realizacija uslovljena izmenom navedenih planskih dokumenata.
U dopisu navode da je u toku izrada integralne vodno-energetske studije razvoja sliva reke Vrbas, koju finansira Svjetska banka, a koja je poverena konsultantskoj kompaniji COWI AS iz Norveške.
„Takođe, Ministarstvo za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju RS pokrenulo je aktivnosti na pripremi izmena Prostornog plana RS u cilju unošenja planiranih investicionih projekata u prostornoplansku dokumentaciju“, kažu u Ministarstvu energetike RS.
U HEV su, pak, uvereni da se i na osnovu dostavljene dokumentacije može dati koncesija za HE Bočac 2, nakon čega bi išli u izradu idejnog projekta.
„Ne vidim razlog da neko koči projekat, pogotovo što je brana kompenzacionog bazena osnovno sredstvo HEV-a. Mi praktično već 30 godina ‘prosipamo’ po 50 gigavat-časova struje, što, prema grubim računicama, uključujući sadašnju subvencionisanu cijenu, znači da smo za to vrijeme uskraćeni za dobit od oko 100 miliona KM“, ističe Milanović.
Zarobljene lokacije
U ZP „Hidroelektrane na Vrbasu“ (HEV) apelovali su na Vladu RS da što pre reši otvoreni problem dodeljene koncesije privatnoj firmi HES Vrbas za izgradnju HE Banjaluka – niska i HE Krupa.
Ukazuju da je Skupština grada Banjaluka još 27. maja 2010. usvojila Regulacioni plan za obale Vrbasa i donela zaključak da se HE Banjaluka – niska ne treba graditi, nakon čega je projekat potpuno zamro.
„Verujemo da će Vlada RS imati razumevanja i hrabrosti da konačno razreši to pitanje koje opterećuje naše planirane investicije predviđene Studijom energetskog korištenja voda sliva Vrbasa, odnosno drži zarobljene lokacije za izgradnju HE Krupa 218 sa nižom branom i HE Grbići“, kazao je Goran Milanović.
U Ministarstvu energetike RS nisu odgovorili zbog čega taj dugogodišnji problem još nije rešen, već su samo podsetili da je Vlada „u više navrata razgovarala s koncesionarom u cilju pronalaženja adekvatnog rešenja“.