Spiegel: Nemačka na korak od krize?
Međunarodna bonitetna agencija Moody’s snizila je kreditni rejting šest nemačkih banaka, uključujući i drugu po veličini – Komercbanku. To se sve dešava u trenutku kada nemački nedeljnik Spiegel otkriva ranjivost ekonomije najsnažnije članice EU.
„Angela Merkel će biti primorana na žrtve“, navodi se u momentu kada Moody’s saopštava da je za jedan stepen snizio rejting Komercbanke, Dekabanke, DZ banke, regionalnih banaka LBBW i Helaba, dok je za dva stepena snižen status i regionalne banke NordLB.
Rajting im je oboren zbog ”povećanog rizika od budućih šokova“, koji proizlaze iz dužničke krize u evrozoni, u kombinaciji sa ”ograničenim kapacitetom banaka da se izbore sa gubicima”.
Iako Moody’s saopštava da je, dok je procena statusa najvećeg nemačkog kreditora, Deutsche banke, još u toku, dodelila stabilnu prognozu rejtinga za većinu banaka u Nemačkoj, berza pokazuje znake posustajanja. Za deset dana berzanski indeks u Nemačkoj pao je za 16 procenata.
„U moru bede Nemačka je bila ostrvo blaženstva“, navodi Spegel, podsećajući da je kriza uvek ”pripadala drugima”, Grcima, Portugalcima, Španicma i Italijanima, koji nisu imali finansijsku kontrolu, i bili ”ljubazno upućivani na nemački model”.
Speigel primećuje da je pad nemačke berze samo jedan od mnogih indikatora krize u Nemačkoj. Indeks poslovne klime, koji se smatra jednim od glavnih pokazatelja ekonomskog pulsa zemlje, pao je prvi put za pola godine.
Čak i nacionalni ponos, nemačka auto-industrija, beleži probleme u maju. Proizvodnja je za godinu dana opala 17 procenata, a prodaja za 13 odsto.
Tu se pre svih imaju u vidu doskora brzo rastuća tržišta Kine, Indije, Brazila i Rusije koja su uglavnom kupovala nemačke proizvode. Ali, i u ovim zemljama više ne cvetaju ruže.
Nemački analitičari smatraju da je u interesu Berlina da se spase monetarna unija. Problem je, međutim, to što koraci koje treba da se preduzmu nisu ni jednostavni, ni bezbolni. Jer, malo ko u Evropi je spreman da se odvaži na najbolniji zahtev – odricanje od dela suvereniteta.
„Spasavanje evra zahteva da se evropske zemlje, uključujući i Nemačku, odreknu dela suvereniteta i prihvate zajedničke odluke. Na kraju, to takođe zahteva od zemalja evrozone da budu kolektivno odgovorne za dugovanja“, zaključuje Spiegel.