
Turski potezi ugrožavaju Nabucco
Projekat gasovoda Nabucco, koji bi Evropljanima trebao da omogući smanjenje zavisnosti o ruskom gasu, ozbiljno je doveden u pitanje zbog turskih poteza, smatraju stručnjaci.
Otkako je u Ankari u julu 2009. potpisan međuvladin sporazum o tom gasovodu, kapaciteta više od 30 milijardi prostornih metara gasa na godinu, projekat je ugrozilo nekoliko događaja i odluka turskih vlasti. Zbog ponovnih sporova između Rusije i Ukrajine o ceni gasa, koji su izazvali prekide u dostavljanju, Evropska unija je odlučila da pokrene projekat Južnog gasnog koridora, čiji je Nabucco ključni element.
U decembru Turska je odobrila Rusiji da njen gasovod Južni tok prolazi preko njenih crnomorskih voda, a izgradnja tog gasovoda kapaciteta 63 milijardi prostornih metara gasa na godinu trebala bi početi ove godine.
“Nabucco je bio u komi daleko pre dogovora o Južnom toku”, ocenio je Necdet Pamir, bivši zamenik direktora turske energetske kompanije TPAO. “Nitko se ne usuđuje reći da je Nabucco mrtav”, dodao je.
Turska je u decembru takođe potpisala sporazum s Azerbajdžanom o gradnju gasovoda TransAnadolija, potaknuvši nove sumnje u izvedivost Nabucca, koji od samoga početka ima poteškoća s osiguranjem dovoljnog obezbeđivanja gasom.
Službeno, Turska, jedan od šest partnera, projekat i dalje podržava.
“Nastavljamo napore da taj projekat postane realnost”, rekao je nedavno turski ministar energetike Taner Yildiz.
Stručnjaci u to ozbiljno sumnjaju.
“Turska nije zaista ušla u igru”, rekao je Endrju Nef, stručnjak konsultantske kompanije IHS Global Insight.
Ros Vilson, bivši američki konzul u Turskoj, a danas šef Centra Dinu Patriciu Eurasia u SAD-u, smatra da Turska, nakon potpisa s Rusijom, može povećati “svoju težinu za pregovore” sa Evropljanima u pogledu njihova Južnog koridora. Taj koridor može uključivati Nabucco, gasovod TAP (The Trans Adriatic Pipeline) ili Interkonektor (ITGI). Poslednja dva polaze od Turske prema Italiji i već su izrazili želju da sarađuju s TransAnadolijom.
“Nabucco je nepotpun projekat, od samoga početka”, smatra Met Goknel, bivši direktor turske nacionalne kompanije za distribuciju Botas, jednog od partnera u projektu. “Ko će staviti gas u gasovod?”, pita se.
Elnur Sultanov, stručnjak za energetiku iz Azerbajdžana, smatra da je projekat Jugoistočnog evropskog gasovoda (SEEP), za koji se zauzima britanski BP, “najbolje moguće rešenje”.
Kao i Nabucco, gasovod bi išao do Austrije, ali uz manje troškove, manjeg kapaciteta i koristeći postojeću infrastrukturu.
Što god bilo, stručnjaci napominju da čak i s projektom kakav je Nabucco Evropa neće moći bitno smanjiti zavisnost o Rusiji. Po procenama BP-a, evropski uvoz gasa udvostručiće se 2030. godine.