Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    3 velika psihološka mita u koje verujemo

    Postoje određene naučne „činjenice“ koje smo, skoro pa svi, prihvatili u nekom trenutku:

    – Jedna godina kod psa je vredna sedam „čovečijih“ godina.

    – Spanać je odličan izvor gvožđa.

    – Zima je hladna zato što je naša strana zemlje dalja od sunca.

    – Riđokosih ljudi će biti sve manje.

    – Za milijardu godina sunce će eksplodirati.

    Problem je što su sve ove izjave neistinite.
    Često prihvatamo nauku kao seriju istina za sva vremena, ali istina je da je nauka skup znanja koje je u stalnoj promeni. Zahvaljujući istraživanjima, ono što smo učili u osnovnoj školi na času biologije, ne mora da bude istinito 20 godina kasnije.

    Sajt Inc.com piše o tri glavne zablude koje svi imamo, i pokušava da ih opovrgne:

    1. Imate „stil učenja“.
    Ne, u stvari nemate. Ali nemojte se osećati loše ako ste verovali da ste „vizuelni tip“, ili da morate iskustveno da prođete neke teorije da biste ih usvojili. Skorija studija pokazala je da 95 odsto britanskih nastavnika takođe veruje u „stil učenja“. Ali naučno pokriće za ovu tvrdnju veoma je tanko.

    Psihološka istraživanja dosledno pokazuju da ljudi ne uče bolje kada se uče preko modaliteta koji im odgovaraju, i da najefikasniji metod za nastavu varira u zavisnosti od prirode materijala koji se ispituje.

    2. Mase čine ljude glupavim i sebičnim.
    Većina nas podržava ideju da kada se ljudi okupe u masu – gube glavu. Priče o stampedima na masovnim događajima, gaženjima i padanjima jedni preko drugih, samo još pojačavaju taj utisak da se u velikoj grupi smanjuje kolektivni IQ.

    Ali, realnost je drugačija. „Panika je retka, i ljudi obično zastaju da pomognu jedni drugima. Saradnja je povećana kada ljudi osećaju da dele ili imaju zajednički identitet,“ kaže se u jednom članku koji sumira zaključke nauke.

    3. Loše situacije mogu bilo koga da nateraju da bude loš.
    Sigurno ste čuli za zloglasni eksperiment u zatvoru u Stanfordu, u kome su naučnici brzo izazvali normalne ljude da se ponašaju loše jedni prema drugima, tako što su im dodelili uloge zatvorskih čuvara, i postavljali ih da budu zaduženi za druge. Ono što je iz ovog istraživanja proizašlo jeste – stavi bilo koga u lošu situaciju i taj neko će postati loš. I još neki primeri pokazuju ovu ideju.

    [preporucene_vesti ids=“238491″]

    Naučnici su kasnije pratili ovo istraživanje i rezutate, i pokazali da su podaci pogrešno protumačeni. Skoriji eksperimenti, kao što je BBC zatvorski eksperiment, pokazao je da ista situacija može da vodi do kooperativnog ponašanja pre nego do tiranije, u zavisnosti od toga kako se različiti ljudi identifikuju jedni sa drugima.

    Izvor: BIZLIfe

    Foto: Pixabay

    Piše: N.V.

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE