Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Najčešće greške u lečenju dece

    U želji da ih zaštitimo i pomognemo im da što pre prebrode bolest, neretko posežemo za lekovima onda kada njihova primena nije nužna, izbegavamo ih kada zdravstveno stanje deteta zahteva lečenje medikamentima, lečimo ih na svoju ruku.
     

    Nije retkost ni to da su roditelji nezadovoljni ako lekar ne prepiše detetu neki lek po svaku cenu, pa su skloni da idu od lekara do lekara tražeći drugo mišljenje.
     
    Ovakve greške mogu da prođu bez posledica, ali mogu i da ostave trag na zdravlje mališana. O čemu roditelji treba da vode računa kada im je dete bolesno i koje su to greške koje najčešće pravimo?
     
    Nepotrebno davanje antibiotika
     
    Ovo je problem o kome se poslednjih par godina mnogo piše i govori. Zdravstvene organizacije sve češće apeluju na stanovništvo da ne koristi antibiotike bez preke potrebe. Neinformisanost je jedan od glavnih razloga neracionalne upotrebe ovih lekova. Navikli smo da ih uzimamo na svoju ruku čim primetimo neki simptom prehlade, pa tu grešku prenosimo i na našu decu.
     
    Česta upotreba lekova ove vrste, naročito u slučajevima kada njihova primena nije opravdana, može dovesti do stvaranja rezistencije (otpornosti) bakterija na taj lek. To znači da bi redovna zloupotreba različitih antibiotika dovela do toga da većina tih lekova izgubi dejstvo, čime bi se znatno suzio izbor terapije u situacijama kada nam je ona zaista neophodna.
     
    Antibiotici su lekovi koji se daju samo u slučaju bakterijske infekcije. Kada je reč o virusnim infekcijama, kao što je prehlada, ovi lekovi nemaju svrhu. Lekar je taj koji treba da proceni da li je reč o virusnom ili bakterijskom oboljenju. Antibiotici se mogu naći u slobodnoj prodaji, ali to ne znači da možemo da budemo sami lekari svojoj deci.
     
    Praksa pokazuje da nije samo prehlada stanje kada roditelji daju deci antibiotske lekove. Skoro podjednako često lekari dolaze u situaciju da treba da pomognu detetu koje danima ima proliv, a kome su roditelji za svo to vreme davali antibiotike. U tim slučajevima antibiotski lekovi samo pogoršavaju stanje, jer je opšte poznato da oni uništavaju „dobre“ bakterije u crevima.
     
    Bezrazložno snižavanje temperature
     
    Povišena temperatura je jedan od simptoma koji najviše plaši roditelje, iako ona zapravo pomaže organizmu da se izbori protiv bolesti. Temperaturna fobija je rezultat neprosvećenosti. Antipiretici (lekovi za snižavanje temperature) se mogu dobiti i bez recepta, pa je njihova primena nekada neracionalna i velika opasnost za decu. Povišenu temperaturu treba doživljavati kao simptom nekog oboljenja, a ne kao bolest za sebe.
     
    Stoga je važno pronaći uzrok takvog stanja, pa njega lečiti. Lekovi za snižavanje temperature se preporučuju tek kada ista pređe 38-38,5 stepeni (u posebnu grupu spadaju deca koja su imala febrilne konvulzije ona moraju da se drže uputstava koja im je propisao lekar).
     
    Ako dete ima infekciju, odbrambene snage su najaktivnije kada je telesna temperatura između 37 i 38 stepeni, i tada se detetov organizam sam bori protiv infekcije. U tom slučaju, osnovni zadatak roditelja je da ga ne sputavaju u tom procesu.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE