Hrvatska: Gradi se najveće skladište krompira
Dvadesetak velikih proizvođača krompira namerava da iduće godine u Belici izgradi najveće skladište krompira u ovom delu Evrope.
Celi posao vodi Mirjan Dodlek, voditelj Agrofructusovog otkupnog centra za krompir u Belici i direktor za krompir u Agrokoru za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.
Upoznao nas je s bitnim informacijama u vezi sa gradnjom skladišta te na samom početku razgovora i s razlozima ulaska u takvu investiciju.
– Agrofructus se bavi proizvodnjom, otkupom, pakiranjem i distribucijom voća i povrća za supermarkete. U Belici je centar za krompir i mi ovde imamo 45 kooperanata koji godišnje proizvedu između 20 i 23 hiljada tona krompira.
Na otkupu i distribuciji radimo deset meseci tokom godine, odnosno od početka avgusta do početka juna naredne godine. Vađenje kasnog krompira je u septembru i oktobru, a s prvim kišama u septembru potrebno je i njegovo skladištenje. I tu se javlja problem jer 18 ili 19 najvećih proizvođača, s proizvodnjom od 500 tona naviše, nema adekvatne uslove za čuvanje krumpira. Oni imaju izolovana skladišta u kojima krumpir ne smrzava, ali nemaju kontrolisanu temperaturu i vlažnost vazduha, što jako utiče na kvalitet proizvoda u zimu i proljeće. Osim toga, oni svake godine šire proizvodnju i postojeća skladišta po dvorištima su im premala te nemaju mogućnost širenja – veli Dodlek i dodaje:
– Nama u Agrofructusu je bitno da održavamo kontinuitet kvalitetnih proizvoda svih deset meseci. Stoga smo sazvali te veće proizvođače i dogovorili se o gradnji skladišta.
Koliko je vredna investicija?
– Planiran je objekat veličine 46 puta 160 metara, odnosno površine 7.360 četvornih metara. Kapacitet će mu biti 15.000 tona. Izradićemo projekt koji nameravamo kandidovati za sredstva iz IPARD-a već u februaru iduće godine. Tako ćemo zaposliti ljude koji će u skladištu voditi brigu o kvaliteti proizvoda. Već smo posetili preduzeća u inostranstvu koje se bave proizvodnjom i skladištenjem krompira, kao i one koje se bave opremanjem skladišta.
Finansijska projekcija skladišta koje bi zadovoljilo naše potrebe, po box-paletnom sustavu skladištenja, je u visini 25 do 27 miliona kuna. Projekt za IPARD izradićemo u saradnji s čakovečkom firmom Kaja consulting Kristijana Mavreka.
Šta ako ne dobijete sredstva iz EU fonda?
– Investiciju pripremamo već godinu dana i svakako ćemo ići u to. Vodimo računa o svemu, kako bi nam projekat prošao. Imamo podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, njegove agencije za plaćanje, kao i svih drugih potrebnih institucija. Ako ne dobijemo sredstva, moraćemo ići u kredit. To ćemo napraviti. To hoćemo i nama to treba. U Belici imamo dobru tehnologiju proizvodnje krompira, bogomdanu zemlju za tu kulturu i dobru pakirnicu. Nedostaje nam jedino savremeno i moderno opremljeno skladište.
Kad bi mogla početi gradnja?
– S gradnjom planiramo krenuti u maju i završiti je u septembru iduće godine. Skladište nije prezahtevan niti prekomplikovan objekt. Računamo da bi početkom sezone u 2013. godini bilo u funkciji.
Šta tačno znači da proizvođači zajednički grade? Kako će se urediti vlasnički odnosi?
– Tih 18 ili 19 proizvođača planira otvoriti zasebnu firmu u kojoj će svi oni biti suvlasnici sa svojim udelima prema postotku zakupljene količine u skladištu. Na primer, ako netko u tih 15.000 tona ima svojih 1.500 tona, onda je on suvlasnik s 10 posto.
Hoće li vam se ta investicija isplatiti?
– Svoju šansu vidimo i u plasmanu našeg proizvoda u zemlje EU. Sada se belički krompir plasira u Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i Rusiju. Dok nismo članica Unije, ne možemo u nju izvoziti krumpir.
No, sada, kada pristupimo, imaćemo mogućnosti za to. Pogotovo stoga što se zemlje iz našeg susedstva pre ulaska u EU nisu dobro pripremile na tom području te time gotovo uništile svoju proizvodnju krompira. Tu prvenstveno mislim na Sloveniju i Mađarsku. U plasmanu našeg proizvoda i u te zemlje vidimo svoju šansu.
