Hrvatska: Legalizacija farmi
Iako je farma muznih krava porodice Malenovski od gradskog vodovoda u Prokljuvanima udaljena četiri metra vazdužne linije, oni su i dalje prisiljeni da crpe vodu iz vlastitog bunara, a tokom letnjih vrućina strepiti da im ne presuše, jer u tom slučaju za dostavu vode moraju angažirati vatrogasce, koji naplaćuju 500 kuna po cisterni vode.
Naime, kuća i farma obitelji Malenovski izgrađena je bez građevinske dozvole, zbog čega ih bjelovarski Komunalac ne može priključiti na gradsku mrežu koja je upravo pristigla i do Prokljuvana.
Evropski kvalitet mleka
Prema procenama Stivena Malenovskog, troškovi legalizacije njihove porodične kuće i farme od 50-ak muznih krava košta oko 120 hiljada kuna, što im predstavlja nedostižan iznos.
– Kuću i farmu gradili smo 90-ih, a tada niko nije pitao postoji li građevinska dozvola ili ne.
Priključenje na vodovod tek je jedan od preduslova za naše uspešnije poslovanje, jer ako ne legaliziramo farmu do ulaska u Evropsku uniju nećemo moći ostvarivati poticaje, a niti se kandidovati za EU fondove – objašnjava Malenovski, dodajući da proizvodnja mleka uz njega prehranjuje i njegova oca, majku i sestru.
– Svo mleko koje proizvedemo, dakle 70 do 80 hilajda litara godišnje, prvorazrednog je kvaliteta, tako da je naša budućnost neupitna.
Prihod koji imamo ulažemo u poboljšanje kvalitete proizvodnje. Sve radimo apsolutno legalno, što potvrđuju reči poljoprivredne inspektorice koja nam je lani u obilasku kazala da, kada bi svi poljoprivrednici imali čiste papire poput nas, ona ne bi imala posla – tvrdi Malenovski, dodajući kako će moguće živeti od poljoprivrede, ali uz veliku kontrolu troškova.
– Nikada nismo ulazili u kredite koje ne možemo otplatiti, već smo ulaganja uvek temeljili samo na raspoloživom novcu. Na žalost, nemamo ga dovoljno za legalizaciju farme, a voleli bismo uzeti kredit kako bismo udvostručili proizvodnju i ušli spremni u EU, kojoj, prema kvaliteti proizvedenog mleka, već ionako pripadamo – govori Malenovski i dodaje kako ne strahuje od ulaska u Evropu.
Oko 4.000 nelegalnih farmi
Prema okvirnim procenama Zinaide Biro, članice Županijske skupštine, na području Bjelovarsko-bilogorske županije nalazi se otprilike četiri tisuće nelegalnih farmi, a ukoliko njihovim vlasnicima ne pomognu lokalna i regionalna samouprava te Vlada RH, retko koja bit će legalizirana do jula 2013. godine, kada je predviđen ulazak Hrvatske u Europsku uniju.
Biro tvrdi kako legalizacija farme s 30-ak muznih krava bez “popusta” košta od 50 pa sve do 120 iljada kuna, što bi značilo da bi naši poljoprivrednici iz vlastitih džepova morali izdvojiti čak 200-injak miliona kuna!
– Nije pravedno izjednačavati farme od kojih seljak živi s vilama i apartmanima na moru koje su izgradila dobrostojeća gospoda. Naš seljak nema novca za legalizaciju farmi, a ako ih ne legalizira, neće steći pravo ni na poticaje ni na EU fondove, što će dodatno smanjiti konkurentnost naše poljoprivrede. Stoga je nužno legalizirati farme uz simboličnu naknadu, za što je naša Županija predložila ministru Čobankoviću još pre nekoliko meseci – kazala je Biro.
Stanko Grčić, saborski zastupnik HSS-a, kazao je kako je saborski klub njegove stranke pri prvom čitanju zakona o legalizaciji bespravnih objekata predložila Vladi upravo takve izmene.
– S jedne strane simbolične naknade za legalizaciju gospodarskih objekata mogu se smatrati nagrađivanjem onih koji su ih izgradili nelegalno, međutim, mi u Evropu moramo ući s konkurentnom poljoprivredom kako bismo mogli povlačiti sredstva iz EU fondova i zato je u ovom slučaju ipak potrebno ići na ruku poljoprivrednicima – kazao je Grčić.
Jedva čekaju ulazak u EU!
Stiven Malenovski smatra kako će se ulaskom u Europsku uniju ispraviti višegodišnja nepravda pri raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem, koje se, umesto u rukama onih koji žive od poljoprivrede, često iznajmljuje onima koji ga uopće ne obrađuju.
– Od 50-ak hektara zemljišta koje obrađujemo, imamo pravo na poticaje tek na 20-ak hektara, dok je ostatak iznajmljen ili u vlasništvu osoba koje primaju poticaje iako ne obrađuju zemlju, što je nepošteno. Poticaje moraju dobivati oni koji obrađuju zemlju, a ne onaj ko je iznajmljuje – tvrdi Stiven Malenovski.
