Hrvatska kaska u maslinarstvu
U svetu raste trend potražnje ekološkog maslinova ulja i prelaska svetskog maslinarstva na ekološki način uzgoja, što potvrđuju podaci da su se površine pod ekološkim maslinicima u svetu povećale 20 posto u razdoblju od 2007. do 2009. godine te dosegnule pola miliona hektara.
Sličan trend zabeležen je i u Hrvatskoj, koja ipak još uvek zaostaje po proizvodnji maslina za svim mediteranskim zemljama, ali i za nekim državama u kojima je maslinarstvo još u povojima poput SAD-a, Argentine, Perua i Australije, doznajemo od Ranka Tadića, stručnjaka za ekološku poljoprivredu projekta Coast, koji provode Ujedinjene nacije u četirima dalmatinskim županijama.
»Najveći deo od oko 400 hektara hrvatskih ekoloških maslinika nalazi se u Dalmaciji u kojoj se u poslednje tri godine beleži povećani interes maslinara za prelaz na ekološki način proizvodnje. Tome je svakako pridonela i stalna edukacija kroz projekt Coast, kao i potpore programa za poticanje zelenog poduzetništva, koji se provodi u saradnji sa županijskim razvojnim agencijama«, ističe Snježana Mihinica, saradnica za ekološku poljoprivredu projekta Coast.
Zbog toga je projekt Coast u Marini pokraj Trogira, u saradnji s Poljoprivrednom zadrugom Marina, Hrvatskom poljoprivrednom komorom – Odeljenjem Splitsko-dalmatinske županije, Opštinom Marina i Udruženjem Dalmacija Eko organizirao seminar »Prednosti ekološkog maslinarstva«. Seminar, koji je okupio brojne maslinare, ali i ostale poljoprivrednike zainteresirane za ekološki način proizvodnje, deo je provedbe prioritetnih mera Akcionog plana za razvoj ekološke poljoprivrede i proizvodnje hrane u Dalmaciji, koji se provodi u okviru projekta Coast.
Prema Vladinoj odluci i Operativnom planu podizanja maslinika, Hrvatska bi do ulaska u EU trebala imati 8 miliona stabala maslina, proizvoditi 10 miliona litara ulja, a njeni bi stanovnici trebali godišnje trošiti dve i po litre ulja. Površine pod maslinama kod nas trenutno zauzimaju oko 2 posto ukupnih poljoprivrednih površina, no njihov udeo raste. Naime, godišnje se sadi više od 500.000 stabala maslina ili oko 2000 hektara maslinika. Iako naše maslinarstvo nakon ulaska u EU čeka jaka konkurencija i ograničena sadnja novih stabala, njega u Evropi čeka i svetla budućnost, tvrde stručnjaci. Evropska unija nema kvota za maslinike, odnosno i nakon ulaska Hrvati će moći nastaviti podizati nove nasade, a moći će ostvariti i potpore iz evropskih strukturnih fondova.
Na skupu u Marini maslinari su, među ostalim, upoznati s postupkom koji trebaju provesti kako bi došli do ekološke oznake – postupke stručnog nadzora i certificiranja u ekološkoj proizvodnji i pravila prelaznog periode.
