RS: Tri miliona KM za antidepresive u prošloj godini
Stanovništvo u RS sve češće pije lekove za smirenje i antidepresive, a u prošloj godini je za njih potrošeno više od tri miliona KM, pokazuju podaci Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) RS.
Iz Fonda su potvrdili da je za ove lekove prošle godine u RS potrošeno čak 3.052.000 KM, što je za 350.000 više nego 2009. godine i čak 900.000 KM više u odnosu na 2008. godinu.
Stručnjaci iz oblasti medicine upozoravaju da je glavni uzrok tog povećan broj građana s problemima nervnog sistema.
Oni uveravaju da su mentalni poremećaji i problemi mentalnog zdravlja u RS poslednjih godina u porastu, te da su kod građana u povećanoj meri prisutni depresija, anksioznost te poremećaji povezani sa stresom.
Kako nam je kazala Nikolina Dušanić, rukovodilac Službe za odnose s javnošću Fonda zdravstvenog osiguranja RS, lekovi za smirenje i antidepresivi nalaze se na trećem mestu u ukupnoj potrošnji lekova koji se izdaju na recept u RS.
Prema njenim rečima, od lekova za smirenje i antidepresiva najčešće se izdaju diazepam, flufenazin, haloperidon, klozapin, risperidon i drugi.
Aleksandar Milić, psiholog i profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, kazao je da je evidentan porast broja ljudi sa mentalnim problemima.
„Sve je više ljudi kojima je potrebna pomoć na području prilagođavanja sadašnjim uslovima života, koji doprinose nemogućnosti prilagođavanja ljudi jednih drugima“, rekao je Milić i dodao da je prisutan sve veći nesklad u komunikaciji ljudi u porodici, ali i na poslu.
Prema njegovim rečima, kod građana je u povećanoj meri prisutna depresivnost, koja ima simptome epidemije i infekcije, a koja je uzrokovana materijalnom oskudicom, stresovima na poslu i ostalim uticajima.
„Ljudi se susreću i pričaju samo o lošim stvarima, a vrlo malo njih uživa u dobrim, pa je tako u centru pažnje ono što je loše“, istakao je Milić.
On je naveo da se kod ljudi psihičko stanje prenosi na imunitet, endokrini i nervni sistem.
„Činjenica je da ljudi nose predispozicije za veću osetljivost i ranjivost, na šta dodatno utiču socijalne, ekonomske i društvene prilike u kojima žive, a otežavajuća okolnost je to što se za stručnu pomoć obrate tek kad njihovo ponašanje postane problematično“, ocenio je Milić.