
Zašto svake godine pišemo sličan tekst o 8. martu (i zašto je to važno)
Svake godine 8. marta poklanjamo cveće, šaljemo poruke i podsećamo žene u svom životu koliko su važne. Međutim, iza ovog datuma ne stoji romantična tradicija, već istorija borbe za osnovna prava – pravo na rad pod dostojanstvenim uslovima, pravo glasa i pravo na ravnopravnost.
Koreni Međunarodnog dana žena vezuju se za radničke proteste s kraja 19. i početka 20. veka, u vreme kada su žene radile u fabrikama po 10 do 16 sati dnevno, za znatno niže plate od muškaraca.
Jedan od prvih velikih događaja bio je protest tekstilnih radnica u New York City 1857. godine, kada su žene izašle na ulice zahtevajući bolje plate i kraće radno vreme. Iako su protesti nasilno razbijeni, pokrenuli su talas organizovanja žena u sindikate.
Decenijama kasnije, 1908. godine, ponovo u New York City, oko 15.000 žena marširalo je ulicama tražeći „hleb i ruže“, simbol borbe za ekonomska prava i dostojanstven život.
Ideja koja je postala globalna
Na Međunarodnoj konferenciji socijalističkih žena u Copenhagen 1910. godine nemačka aktivistkinja Clara Zetkin predložila je da se ustanovi međunarodni dan posvećen borbi za prava žena. Ideja je prihvaćena jednoglasno, a prvi put je obeležen već 1911. godine u nekoliko evropskih zemalja.
Međutim, datum 8. mart postao je simbol borbe žena nekoliko godina kasnije.
Gde izaći za 8. mart u Beogradu: Ideje za savršeno veče u gradu
Štrajk koji je promenio istoriju
Tokom Russian Revolution 1917. godine, žene u Petrograd (današnji Saint Petersburg) izašle su na ulice protestujući zbog nestašice hrane, rata i teških životnih uslova. Njihov protest pokrenuo je talas štrajkova koji su ubrzo doveli do političkih promena i abdikacije cara.
Ovaj događaj dogodio se 23. februara po tadašnjem ruskom kalendaru, što odgovara 8. martu po gregorijanskom kalendaru – datumu koji je kasnije postao simbol Međunarodnog dana žena.
Od političke borbe do globalnog praznika
Tokom 20. veka 8. mart postao je važan datum u mnogim državama, posebno u socijalističkim zemljama, gde se obeležavao kao praznik rada i ženskih prava.
Godine 1975, tokom Međunarodne godine žena, United Nations zvanično su počele da obeležavaju Međunarodni dan žena, čime je ovaj datum dobio globalni značaj.
Više od cveća
Danas se 8. mart obeležava širom sveta, ali njegova suština ostaje ista – podsećanje na borbu za ravnopravnost. Iako su žene tokom poslednjeg veka izborile pravo glasa, pristup obrazovanju i veće mogućnosti na tržištu rada, razlike u platama, zastupljenosti u politici i položaju na rukovodećim funkcijama i dalje postoje.
Zato 8. mart nije samo dan poklona i pažnje. On je podsetnik da su mnoga prava koja danas deluju podrazumevano izborena protestima, štrajkovima i hrabrošću žena koje su odlučile da izađu na ulicu i traže promenu.
I upravo zbog toga, ovaj datum i dalje ima isto značenje kao i pre više od jednog veka – borba za društvo u kojem ravnopravnost nije cilj, već standard.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER
Izvor: BIZLife
Foto: Freepik






