Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Za 25 godina istočnu Evropu napustilo 20 miliona ljudi

    Otvaranje istočne Evrope prema ostatku sveta početkom devedesetih godina prošlog veka donelo je ogromne koristi, ali je prouzrokovalo i migracije od oko 20 miliona, uglvnom mladih ljudi iz nerazvijenijeg dela starog kontinenta.

    Priliv kapitala i inovacija doveo je do boljih institucija, boljeg ekonomskog upravljanja, te višeg stepena efikasnosti. Sa druge strane, otvaranje je dovelo i do znatnog i neprekidnog odliva ljudi, navodi se u studiji Međunarodnog monetarnog fonda koja analizira kretanje stanovništva unutar Evrope i ekonomske posledice njene ekonomije.

    Gotovo 20 miliona uglavnom mladih i obrazovanih istočnih Evropljana, što je broj koji odgovara broju stanovnika Češke i Mađarske zajedno, napustilo je svoje zemlje u poslednjih 25 godina da bi potražilo bolje prilike u inostranstvu.

    A dok su oni doprinosili bogatstvu zemalja koje su ih primile i bogatstvu EU u celini, njihov odlazak je doveo do usporavanja rasta i procesa približavanja njihovih zemalja životnom standardu naprednijeg dela Evrope.

    Pokretač ekonomske migracije su lični izbori. Za istočne Evropljane motivacija za odlazak uglavnom su bolji poslovi i više plate. Mnogi od ekonomskih emigranata su visokoobrazovani – lekari, arhitekte, inženjeri – i mlađi od proseka stanovništva u matičnim zemljama.

    Što je vlada manje delotvorna i što su slabije institucije, u očuvanju vladavine prava, preuzimanju odgovornosti i borbi protiv korupcije, u njihovim zemljama porekla, to je verovatnije da će mladi i obrazovani tražiti bolje prilike „preko grane“.

    Iako su emigranti vrlo često bolje situirani i njihove porodice u zemljama iz kojih dolaze često imaju koristi od novca koji šalju, njihov odlazak slabi ekonomski potencijal zemalja iz kojih odlaze.

    Velika i neprekidna emigracija je, kako izgleda, usporila i ukupne stope rasta obima proizvodnje i stope rasta po stanovniku. Da nije bilo emigracije od 1995. do 2012. godine, realna stopa rasta BDP u regionu bila bi u proseku 7 procentnih bodova viša, navodi se analizi MMF.

    Uz niži obim proizvodnje, potrošnja vlade na socijalna davanja povećala se u odnosu na BDP. Odlazak mladih pogoršava već postojeći trend toga da stariji predstavljaju rastući deo stanovništva, što dovodi do veće potrošnje na penzije u odnosu na BDP.

    Vlade su najčešće na te budžetske pritiske odgovarale povećavanjem oporezivanja rada, što je umanjilo motivisanost poslodavaca da stvaraju radna mesta, čime je budžetska struktura postala još manje povoljna za otvaranje radnih mesta i rast.

    Odlazak najmlađih i najpametnijih dovodi do toga da proces hvatanja priključka istočne Evrope sa naprednijim delom kontinenta predstavlja još veći izazov.

    Kako da bude dobro i istoku i zapadu?

    Međutim, postavlja se pitanje kako doći do koristi za istok i zapad Evrope, odnosno šta bi se moglo učiniti kako bi se osiguralo da slobodan tok ljudi dovede do koristi za obe strane, i za zemlje koje šalju i zemlje koje primaju radnu snagu.

    Analitičari MMF smatraju da bi deo mera trebalo napraviti na lokalnom nivou, ali da ima prostora i za panevropski odgovor na to pitanje.

    Za istočnu Evropu preporučuju bolje institucije i ekonomske politike u zemljama porekla, što bi dovelo do toga da je ljudima privlačnije da ostanu, za emigrante da se vrate, a za ljude iz drugih zemalja da potraže zaposlenje u istočnoj Evropi.

    Vlade mogu učiniti više kroz rad sa dijasporom, kako bi njihova stručna znanja i uštede iskoristile kao polugu, te osigurale više podsticaja za ljude da novac zarađen u pečalbi investiraju, umesto da ga troše.

    Osim toga toga, još više se može učiniti na zadržavanju i boljem korišćenju postojeće radne snage, na primer kroz bolje usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada i osiguravanje više prilika za obuku kroz rad.

    Važan je i izbor politika kojima se reaguje na fiskalne pritiske vezane za emigraciju, jer bi izbegavanje povećanja oporezivanja rada i veće oslanjanje na oporezivanje potrošnje bilo povoljnije za investiranje i dugoročni rast.

    Za EU, analitičari MMF imaju preporuku „socijalnog“ karaktera. Imajući u vidu da je migracija sa istoka na zapad bila od koristi za EU, postoji argumentacija za bolju distribuciju dobiti.

    Na primer, veličina i sastav strukturalnih i kohezijskih fondova EU, transfer iz bogatijih u siromašnije regije EU, mogla bi eksplicitno odgovoriti na negativne efekte emigracije na ekonomski potencijal zemalja iz kojih dolazi radna snaga.

    To bi bilo u skladu sa ciljem EU koji se odnosi na smanjivanje ekonomskih i socijalnih razlika između regija i promociju održivog razvoja.

    What's your reaction?

    Ostavite komentar

    Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE