vrata

Šta još jedna avionska nesreća znači za Boing?

Prošlog meseca, Boing je proslavio prevoz svog milijarditog putnika na 787 Dreamliner-u i to je impresivan podvig s obzirom na to da je lansiran tek pre 14 godina. Do jučerašnje tragične nesreće Air Indije u Ahmedabadu, model je bio oslonac interkontinentalnih putovanja i imao je uzornu bezbednosnu evidenciju.

Ovo je drugačiji avion od Boinga 737 Max, koji je bio na naslovnim stranama nakon fatalnih nesreća u Indoneziji i Etiopiji, u kojima je poginulo stotine ljudi u 2018. i 2019. godini. Utvrđeno je da je softverska greška izazvala te incidente. Za sada, ne postoji ništa što bi ukazivalo na bilo kakvu grešku Boinga nakon strašne avionske nesreće u Indiji. Kako prenosi BBC, pojaviće se mnogo potpunija slika kada se pronađu crne kutije aviona – elektronski uređaji za snimanje koji čuvaju informacije o letu.

Već su se pojavile različite teorije o tome šta je moglo da izazove nesreću u Ahmedabadu, ali jedan pilot sa kojim je razgovarao novinar BBC-ja je rekao da je danas retko da greška proizvođača izazove fatalni incident. Ako se izuzme model Boing 737 Max gde su padovi aviona izazvani tehničkim poteškoćama, do većine nesreća je došlo zbog ljudske greške u kokpitu.

Takođe je važno zapamtiti da kada letite komercijalnim letovima, skoro uvek ćete biti u Boingu ili Airbus modelu, jer industrija aviona funkcioniše kao efikasan duopol. I pored toga, Boing je pronašao svoje ime povezano sa još jednim tragičnim incidentom u vazduhoplovstvu.

Kompanija je saopštila da su njene „misli sa putnicima, posadom, prvim odgovorima i svima koji su pogođeni nakon nesreće“ i dodala da sarađuje sa Air Indijom kako bi prikupila više informacija o nesreći. Izvršni direktor Boinga Keli Ortberg rekao je da kompanija izjavljuje „saučešće voljenima putnika i posade“ na letu, i da će Boing podržati istragu o nesreći koju je vodio indijski Biro za istraživanje avionskih nesreća.

Akcije Boinga pale za 5%

Kada su berze zatvorene u Njujorku u četvrtak, akcije Boinga su pale skoro 5%. Tragedija je još jedan problem za firmu koja je prošle godine izgubila skoro milijardu dolara mesečno, jer se borila sa bezbednosnom krizom, problemima kontrole kvaliteta, kao i štrajkom radnika koji je trajao sedam nedelja.

Nakon što su jedna od vrata na avionu odletela na pola leta Alaska Airlines-a 2024. godine, Boing je bio primoran da plati 160 miliona dolara odštete. Pre toga, kompanija je takođe postigla nagodbu od 428 miliona dolara sa Southwest Airlines-om za finansijsku štetu prouzrokovanu dugoročnim prizemljenjem svoje flote 737 Max.

Pored ozbiljnih finansijskih problema, Boing se suočio sa ozbiljnim pitanjima u vezi sa svojim bezbednosnim praksama. U aprilu, kompanija je saopštila da je videla „poboljšane operativne performanse“ od „stalnog fokusa na bezbednost i kvalitet“.

U 2019. godini, bivši zaposleni rekao je za BBC da su radnici pod pritiskom namerno postavljali nekvalitetne delove na avione na proizvodnoj liniji. John Barnet, koji je radio kao menadžer kontrole kvaliteta tokom više od 30 godina u Boingu, oduzeo sebi život u martu prošle godine. Boing je negirao njegove tvrdnje.

Drugi uzbunjivač, inženjer Sam Salehpour, rekao je američkim političarima da je uznemiren i pretio je nakon što je izrazio zabrinutost za bezbednost Boingovih aviona. Boing je takođe bio upleten u niz pravnih bitaka vezanih za nesreće u Indoneziji i Etiopiji. Prošlog meseca, firma je jedva izbegla krivično gonjenje tako što je postigla dogovor sa američkim Ministarstvom pravde (DoJ).

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER. 

Izvor: BIZlife/BBC

Foto: AP Photo/Elaine Thompson, File

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2025. bizlife.rs | Sva prava zadržana.

MAGAZINE ONLINE