Reaktivna zaštita podataka i sistema je veoma skupa lekcija

U svetu koji se svakodnevno ubrzava, tehnologija ne čeka nikoga. Rešenja za koja smo do juče mislili da pripadaju nekoj dalekoj budućnosti – danas se uvode u poslovanje brže nego što uspevamo da ih u potpunosti razumemo. Digitalna transformacija i veštačka inteligencija više nisu trendovi na horizontu, već sastavni deo savremenog poslovnog pejzaža. One ne samo da unapređuju efikasnost već i otvaraju vrata ka potpuno novim poslovnim modelima i pristupima tržištu.

Piše: Strahinja Stojić biznis analitičar, Egzakta

U trci za konkurentnošću, organizacije su sve odlučnije u svojim ulaganjima u digitalne inovacije, oslanjajući svoj rast na pametne alate, automatizaciju i sposobnost da prikupe, obrade i iskoriste ogromne količine podataka.

Piše: Strahinja Stojić biznis analitičar, Egzakta

Strahinja Stojić – biznis analitičar, Egzakta / Foto: Vojislav Vujanić

Međutim, kao i svaka promena, i tehnološki napredak nosi sa sobom izazove. Uvođenjem novih rešenja, ili korišćenjem postojećih na inovativne načine, otvaraju se i nova mesta ranjivosti. Inovacije, iako nužne za opstanak i razvoj, istovremeno povećavaju izloženost organizacija potencijalnim sajber pretnjama. U okruženju u kojem se granice između digitalne prilike i digitalnog rizika sve više brišu, otpornost postaje jednako važna kao i brzina.

Pre nego što usmerimo fokus na dublju analizu sajber rizika u ovom kontekstu, važno je da najpre postavimo temeljno razumevanje šta zapravo rizik jeste i kako se on prepoznaje u okruženju koje se stalno menja. U osnovi, rizik predstavlja nešto sa čime se svakodnevno susrećemo, sve ono što je nepoznato, nepredvidivo i van naše potpune kontrole. Sa druge strane, sajber rizik je deo te šire slike – specifičan, ali izuzetno značajan segment ukupnih rizika koji mogu uticati na organizaciju. On obuhvata sve potencijalne događaje koji mogu narušiti poverenje, izazvati finansijski gubitak, poremetiti poslovne procese ili ugroziti reputaciju, a sve to kao posledica kompromitovanja informacionih sistema i podataka.

U nastavku ćemo se fokusirati upravo na to kako izgraditi odgovoran i delotvoran pristup upravljanju sajber rizicima, sa naglaskom na zaštitu podataka i informacionih sistema.

Uz sveobuhvatnu digitalnu transformaciju i tehnološka unapređenja, očekivali bismo da su pitanja bezbednosti podataka postala jedan od osnovnih prioriteta svakog poslovanja. Međutim, stvarnost pokazuje drugačiju sliku – bezbednosni aspekti i dalje ostaju u senci funkcionalnih i komercijalnih ciljeva. Takav pristup ostavlja prostor za sve veću izloženost organizacija različitim sajber pretnjama.

Sajber napadi se često odvijaju neprimetno, bez vidljivih upozorenja. Upravo ta nevidljivost ih čini posebno opasnim u kompleksnom digitalnom okruženju, u kojem gotovo svaki poslovni proces zavisi od tehnologije. Ipak, najveći izazov u upravljanju sajber rizicima ne leži samo u tehnologiji, već i u organizacionoj kulturi i percepciji samog rizika. U mnogim slučajevima, bezbednost sistema se i dalje tretira kao sekundarno pitanje, podređeno tradicionalnim ciljevima. Zato je nužna temeljna promena u načinu razmišljanja. Pitanje više nije da li će se napad dogoditi, već kada će se dogoditi. Proaktivni pristup, kontinuirano ulaganje u prevenciju i jačanje svesti zaposlenih mogu dovesti do stvaranja otporne digitalne infrastrukture.

Ova promena se odnosi na uspostavljanje procesa za upravljanje sajber rizicima, što će omogućiti jasno prepoznavanje i prioritizaciju pretnji koje najviše mogu ugroziti bezbednost, stabilnost i kontinuitet poslovanja. Kroz strukturirani i strateški pristup, moguće je usmeriti resurse tamo gde je pretnja najveća, čime se pravi razlika između reaktivnog preživljavanja i aktivnog upravljanja digitalnim rizicima.

Prvi korak u izgradnji otpornosti jeste identifikacija ranjivosti, tj. rizika – temeljno prepoznavanje potencijalnih slabih tačaka, kako unutar informacionih sistema tako i u širem tehnološkom i operativnom okruženju u kojem preduzeće funkcioniše. Ovo nije jednokratan zadatak, već proces koji zahteva razumevanje načina na koji tehnologija podržava poslovanje. Naredni korak se odnosi na procenu rizika – deo u kome se analizira ozbiljnost svake pratnje, verovatnoća njenog ostvarenja i moguće posledice po kontinuitet rada, reputaciju ili finansijske tokove organizacije. Upravo ova analiza omogućava donošenje informisanih odluka: gde su prioriteti, koje mere zaštite imaju najveći učinak i na kojim nivoima ih je potrebno implementirati. Sledeći korak se ogleda u kreiranju plana za upravljanje identifikovanim rizicima. Plan koji podrazumeva set konkretnih mera za ublažavanje uticaja rizika na sisteme, podatke i poslovanje. Međutim, proces se ne završava usvajanjem plana. Zbog dinamičnosti sajber pretnji i stalnog tehnološkog razvoja, ključno je uspostaviti sistem kontinuiranog monitoringa i revizije bezbednosnih mera. Samo kroz stalan nadzor, prilagođavanje i unapređenje zaštitnih mehanizama – organizacija može održati visok nivo spremnosti i otpornost na potencijalne rizike.

Iako tehnološki alati igraju ključnu ulogu u zaštiti informacionih sistema, oslanjanje isključivo na tehnička rešenja nije dovoljno da bi se izgradila sveobuhvatna i održiva sajber bezbednost. Ljudski faktor i dalje ostaje jedna od najslabijih, ali istovremeno i najkritičnijih karika bezbednosnog lanca. Veliki broj bezbednosnih incidenata proističe upravo iz ljudskih grešaka, nepažnje, nedovoljne edukacije ili nedostatka svesti o rizicima. Zato je izgradnja kulture unutar organizacije o sajber rizicima podjednako važna kao i tehnička zaštita.

Čekanje na incident da se dogodi, pa tek onda reagovati – predstavlja posledicu koje savremeno poslovanje ne bi smelo da dozvoli

U narednom delu osvrnućemo se na dublje posledice koje sajber napadi mogu ostaviti na organizaciju, a koje sežu daleko izvan operativnih i finansijskih gubitaka. Kada dođe do kompromitovanja sistema, udarac ne trpi samo infrastruktura, već trpi poverenje, kao i odnosi sa klijentima i partnerima, stavljajući organizaciju u poziciju pojačane ranjivosti, kako na tržištu tako i u očima javnosti. Sa sve većom količinom podataka kojima organizacije raspolažu, upravljanje ovim resursom postaje sve zahtevnije. Podaci ne predstavljaju samo tehnički aspekt poslovanja, već centralni kapital svakog poslovanja i osetljiv resurs koji zahteva konstantnu pažnju i zaštitu.

Potrošači su danas sve informisaniji i svesniji značaja privatnosti svojih podataka i očekuju od organizacija da postupaju odgovorno kada je u pitanju njihova zaštita. Organizacije koje ne prepoznaju ovu promenu i ne ulažu dovoljno u sajber bezbednost rizikuju da izgube mnogo više od finansijske dobiti – rizikuju da izgube kredibilitet. Nažalost, događa se da organizacije postaju svesne važnosti upravljanja sajber rizicima tek kada se suoče sa napadom ili kompromitacijom podataka, u trenutku kada je šteta već učinjena, a posledica vidljiva.

Upravljanje sajber rizicima ne predstavlja jednokratnu inicijativu, već kontinuiran i prilagodljiv proces koji mora pratiti dinamičan razvoj tehnologije i digitalnog okruženja. Sajber pretnje neprestano evoluiraju, postaju sve kompleksnije, nepredvidivije i sofisticiranije. Dakle, ni zaštita ne može ostati statična. Ona mora rasti sa njima, postajati sveobuhvatnija, agilnija i strateški promišljenija.

Kroz proaktivan i strukturiran pristup organizacije imaju priliku ne samo da zaštite svoju IT infrastrukturu i podatke već i da učvrste poverenje svojih korisnika, partnera i šire javnosti. Više nego ikada, kredibilitet i reputacija direktno zavise od toga kako upravljamo digitalnim rizicima, koliko smo spremni, odgovorni i transparentni.

Kao završnu misao, istakao bih stav da čekanje na incident da se dogodi, pa tek onda reagovati – predstavlja posledicu koje savremeno poslovanje ne bi smelo da dozvoli. Takav pristup može imati visoku cenu, ne samo u pogledu finansijskih gubitaka već i narušavanja poverenja i reputacije. Zato je od suštinskog značaja razvijati kulturu digitalne otpornosti, u kojoj bezbednost nije dodatak, već neodvojiv deo svake poslovne odluke, svakog projekta i svake strategije. Samo tako organizacije mogu dugoročno opstati i ostati relevantne u svetu koji se svakodnevno menja.

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.

Izvor: BIZLife

Foto: Rawpixel Freepik

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2025. bizlife.rs | Sva prava zadržana.

MAGAZINE ONLINE