Koncentracija, fokusiranje, pažnja

Kako da se fokusiramo na radnom mestu?

U svetu koji karakterišu stalne distrakcije, sposobnost fokusiranja pažnje na radnom mestu postaje ključna veština za produktivnost i profesionalni uspeh. Bilo da radimo u dinamičnom kancelarijskom okruženju, od kuće ili na terenu, izazovi su isti – notifikacije, kolege, porodične obaveze, stres i unutrašnji monolog, koji nas često odvodi daleko od onoga što trenutno radimo.

Piše: Radomir Lale Marković, SIY trener

Kako bismo povratili kontrolu nad sopstvenom pažnjom, potrebno je da razumemo mehanizme uma i usvojimo tehnike koje nam omogućavaju da se svesno vratimo zadacima.

Radomir Lale Marković SIY trener

Radomir Lale Marković – SIY trener, Foto: Matija Vukov

Zašto nam pažnja odluta?

Pre nego što se osvrnemo na konkretne metode za poboljšanje fokusa, važno je razumeti zbog čega gubimo pažnju.

  1. Preopterećenost informacijama. Mozak svakodnevno procesuira hiljade informacija, a kada ih je previše, teško je održati fokus na jednom zadatku.
  2. Multitasking. Iako se multitasking često smatra korisnim, studije pokazuju da on, zapravo, smanjuje efikasnost, povećava stres i rasipa pažnju.
  3. Stres i anksioznost. Kada smo zabrinuti, mozak ne može da održi fokus na trenutnim zadacima, već se stalno vraća na izvore stresa.
  4. Nedostatak motivacije. Ako zadatak ne doživljavamo kao značajan, naša pažnja će lakše skrenuti ka nečemu što je trenutno prijemčivije.
  5. Okruženje puno distrakcija. Buka, razgovori, notifikacije i vizuelni podsticaji iz okruženja lako mogu da prekinu tok misli.

„Mindfulness” – ključ za povratak fokusu

Jedna od najefikasnijih metoda za fokusiranje pažnje jeste primena „mindfulness” tehnika. „Mindfulness”, ili svesna prisutnost, podrazumeva usmeravanje pažnje na sadašnji trenutak, bez prosuđivanja. Ovaj koncept potiče iz budističke tradicije, ali je postao široko prihvaćen u psihologiji i menadžmentu kao tehnika koja poboljšava koncentraciju i smanjuje stres.

1. Svesno disanje

Kada primetimo da nam pažnja luta, možemo se vratiti sadašnjem trenutku fokusiranjem na disanje. Duboko, svesno disanje (udah kroz nos, izdah kroz usta) pomaže da smirimo um i vratimo fokus na zadatak koji obavljamo.

2. Pauze za resetovanje

Naš mozak najbolje funkcioniše kada radi u ciklusima koncentracije i odmora. Tehnike poput Pomodoro metode (25 minuta rada, pet minuta pauze) pomažu da održimo pažnju na optimalnom nivou.

3. Skeniranje tela

Ako primetimo da smo napeti i da nam misli lutaju, kratka „mindfulness” vežba skeniranja tela može pomoći. Zatvorimo oči i osvestimo kako se osećamo – od stopala do temena. Opuštanjem mišića i usmeravanjem pažnje na telo vraćamo se sadašnjem trenutku.

4. Fokusiranje na jednu stvar

Koncept „monotaskinga” (suprotno od multitaskinga) podrazumeva da se u potpunosti posvetimo jednom zadatku pre nego što pređemo na sledeći. To podrazumeva eliminaciju distrakcija i planiranje rada u jasno definisanim blokovima.

5. Prihvatanje i puštanje misli

Viktor Frankl, poznati neurolog i psihijatar koji je preživeo holokaust, rekao je: „Između stimulusa i odgovora postoji prostor. U tom prostoru leži naša moć da izaberemo svoj odgovor. U našem odgovoru leži naš rast i naša sloboda.”

Ovaj citat se savršeno uklapa u „mindfulness” filozofiju – kada primetimo da su nam misli odlutale, umesto da ih osuđujemo, možemo ih jednostavno prihvatiti i nežno vratiti fokus na ono što radimo.

Šta raditi kada pažnja odluta?

Bez obzira na to koliko smo disciplinovani, pažnja će nam povremeno odlaziti. Ključna stvar nije sprečiti to u potpunosti, već naučiti kako da se efikasno vratimo.

1. Postaviti jasnu nameru

Pre nego što započnemo zadatak, možemo sebi postaviti pitanje: Koji je moj cilj u narednih 30 minuta? Ovo nam pomaže da jasno definišemo šta želimo da postignemo i smanjimo lutanje misli.

2. Eliminisati spoljne distrakcije

  • Isključiti notifikacije na telefonu;
  • Koristiti slušalice sa ambijentalnom muzikom;
  • Raditi u tišoj prostoriji;
  • Očistiti radni sto od nepotrebnih predmeta.

3. Vratiti se sadašnjem trenutku

Ako primetimo da razmišljamo o nečemu nebitnom, možemo sebi reći: Vraćam se u sadašnji trenutak. Ova jednostavna fraza može biti moćan alat za resetovanje fokusa.

4. Pisanje misli

Ako nas ometaju ponavljajuće misli, možemo ih zapisati u beležnicu i reći sebi da ćemo im se posvetiti kasnije. Na taj način oslobađamo um od tereta i vraćamo pažnju na posao.

5. Fizička aktivnost

Kratko istezanje, šetnja ili par dubokih udaha mogu pomoći da se osvežimo i povratimo mentalnu oštrinu.

Zaključak

Fokusiranje pažnje nije urođena osobina, već veština koju možemo razvijati. Primena „mindfulness” tehnika, svesno disanje, eliminacija distrakcija i redovne pauze pomažu nam da održimo produktivnost i smanjimo stres.

Ukoliko postanemo svesni trenutaka kada nam pažnja odluta i nežno je vratimo, postaćemo efikasniji, prisutniji i zadovoljniji sobom. Kako je Viktor Frankl istakao – u tom prostoru između stimulusa i odgovora leži naša moć izbora. Kada naučimo da biramo fokus, biramo i kvalitet života.

Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.

Izvor: BIZLife

Foto: Matija Vukov

What's your reaction?

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

developed by Premium.rs | Copyright © 2025. bizlife.rs | Sva prava zadržana.

MAGAZINE ONLINE