
Evropi očigledna ekonomska ekspanzija Srbije
Direktorijat za ekonomska i finansijska pitanja Evropske komisije u svom poslednjem izveštaju predviđa „očigledan prvredni rast“ i nastavak „ekonomske ekspanzije“ u Srbiji.
Očekuje se da će se ekonomska ekspanzija nastaviti i u narednim godinama, što je uglavno zasnovano na oporavku privatne i javne potrošnje, stoji u Izveštaju za drugi kvartal 2018. godine.
Generalni direktorijat za ekonomska i finansijska pitanja Evropske komisije u svom institucionalnom dokumetu posvećenom reformskim programima zemalja Zapadnog Balkan i Turske u 2018. navodi da se u Srbiji očekuje da privredni rast bude očigledan u narednom periodu.
Iako će rastuća potražnja dovesti do povećanja cena, predviđa se da će inflacija ostati blizu cilja Centralne banke. Očekuje se da će strane direktne investicije ostati velike i da će u potpunosti pokriti trenutni deficit na računu.
Izveštaj navodi da je u periodu od 2014. do 2017. godine državni budžet iz velikog deficita prešao u suficit, a da je budžet za 2018. godinu „još ambiciozniji kada je reč o rešavanju posledica krize“.
Predviđeni srednjoročni deficit od 0,5 procenata BDP je dovoljan kako bi se osigurala fiskalna održivost i dalje smanjenje državnog duga, koji je i dalje relativno visok i iznosi preko 60 procenata DBP, stoji u tekstu izveštaja.
Rizik u javnom i energetskom sektoru
Kada je reč o evropskim preorukama za ekonomski sektor u Srbiji, direktorijat EK ocenjuje da su održanje dobre makroekonomske politike i nastavak strukturnih reformi neophodni.
Navodi se da je državni dug i dalje visok i da i dalje postoje fiskalni rizici zbog nedovršenih reformi ključnih javnih sektora. Kao potencijalni ekonomski rizik vidi se i još nedovršena privatizacija državnih preduzeća.
Privatizacija i rekonstrukcija državnih preduzeća se mora nastaviti bez zadržavanja, a najkritičniji je energetski sektor, navode u Direktorijatu.
Srbiji se preporučuje i povećanje kapitalnih troškova uz bolji sistem planiranja i izvršenja.
Srbija treba da razvije jedinstveni mehanizam za prioritizaciju i praćenje svih investicija, bez obzira na izvor finansiranja, kako je predviđeno u programu reforme upravljanja javnim finansijama, kaže se u izveštaju.
Bolje poslovno okruženje
Izveštaj o reformama u oblasti ekonomije za 2018. godinu navodi da je poslovno okruženje u Srbiji poboljšano, ali da i dalje postoji nefer konkurencija javnog i neformalnog sektora. Osnovni način finansiranja malih i srednjih preduzeća u Srbiji i dalje je su njihovi sopstveni resursi.
Trgovinska integracija sa EU raste, ali ostaje ometana mnogim netarifnim barijerama, posebno u fitosanitarnoj oblasti, navodi se u izveštaju.
Poziva se i na značajniju reformu tržišta rada i ocenjuje da „mladi i žene nisu imali dovoljno dobrobiti od pozitivnih terndova tržišta rda u Srbiji 2017. godine. Insistira se i na nastavku reforme obrazovnog sistema.
Kada je reč o regionalnom privrednom rastu, očekuje se da na Zapadnom Balkanu prosečni godišnji rast BDP poveća za 3,8 procenata u periodu 2018-2020 sa 2,5 procenata iz prehodne dve godine.
Navodi se i očekivani „solidni oporavak Srbije“, kao „najveće ekonomije u regionu“ i države koja među zemljama u proširenju ima najjaču domaću potrošnju.
Izvor: RTS, Blic
Foto: Pixabay
What's your reaction?
Komentari
-
Vladimir Marinković
Bravo Evropo. Veoma je važno za tebe da tvoji trgovinski lanci uzmu što više para od građana Srbije. Jer meriš koliko je potrošnja porasla u trgovini a ne koliko je porastao standard građana. Velika Evropo tebi smeta što nisu svi uzeli kredite i što još nismo sve tebi dali i založili u tvojim bankama. Bravo Evropo.
Tamara
Šta je to direktorijat? Nova reč u srpskom jeziku?