
Počela berba šarana na gazdinstvu „Ečka“
Povlačenjem prve mreže na jezeru „Mika“, alasi Ribarskog gazdinstva „Ečka“ iz Lukinog Sela simbolično su započeli ovogodišnju sezonu izlova, ili kako vole da kažu „berbu šarana“.
Do prvih zimskih dana izlov će trajati na svih 40 jezera „Ečke“, koja se prostiru na 1.600 hektara. Od Lukinog Sela do Melenaca, Srpskog Itebeja i Čente. Cilj je da se riba sortira, premesti u zimovnike i odatle kontinuirano isporučuje na tržište. Po tradiciji, najveća potražnja i najbolja prodaju su uoči novogodišnjih i verskih praznika.
– Planiramo izlov oko 2.200 tona konzumne ribe što je na nivou prošle godine. Letos smo izvadili i izneli na tržište približno 600 tona šarana, u nekoj vrsti prinudnog izlova zbog pada nivoa vode u jezerima. Suša se, inače, nepovoljno odrazila na proizvodnju. Imali smo velikih problema u ishrani na temperaturi vazduha od preko 40, a vode iznad 30 stepeni – kaže Nenad Radulović, direktor „Ečke“, našeg najvećeg slatkovodnog ribnjaka.
Od ulaska u poslovni sistem „Mirotin“ iz Vrbasa, alasi iz Lukinog Sela nemaju finansijske ni druge probleme koji hronično muče manje ribnjake. Za njih će ovo biti izrazito loša godina. Imaće značajno smanjenu produkciju zbog skupe hrane i loših vremenskih uzlova za tov, a i cena ribe je već godinama nepromenjena. Ipak, uz smanjenu proizvodnju slatkovodnog ribarstva, a povećanu potrošnju u decembru i januaru, „Ečka“ ne očekuje probleme sa plasmanom na domaćem tržištu.
– Do Svetog Nikole i Nove godine prodavnice neće oskudevati, ali od proleća šarana više neće biti kao ranije – kaže Radulović. On upozorava da će izvoz „Ečke“ biti simboličan i svešće se praktično na prodaju mlađi u zapadnoj Evropi, a uz pomoć posrednika iz Slovenije.
Mada ima lidersku poziciju u Srbiji, „Ečka“ nije zadovoljna tempom razvoja. Možda je uteha što će ovog meseca biti završena velika investicija – pogon za preradu ribe površine 700 kvadratnih metara koji će omogućiti plasman svežeg šarana u suvom ledu. Veliki prirodni resursi omogućavaju savremenu proizvodnju ribe na približno 6.000 hektara vodenih površina u ovom delu Banata, međutim, nisu ni približno iskorišćeni.
– U Srbiji nema podsticajne politike za proizvodnju, preradu i marketing o značaju konzumiranja ribe, a što je suprotno politici EU i na šta Brisel redovno ukazuje našim zvaničnicima. Nedavno je grupacija uputila zahtev Ministarstvu poljoprivrede za uvođenje podsticaja i subvencije za proizvodnju slatkovodne ribe, te da izjednači status morske i slatkovodne ribe – naglašava Radulović.
Jer, zaista je nelogično da je uredbom o obaveznom ograničenju marži na pojedine prehrambene proizvode od 10 odsto obuhvaćena i slatkovodna riba, iako se zna da su troškovi transporta, skladištenja i održavanja žive ribe višestruko veći od onih za održavanje mesa i mesnih prerađevina. Uredbom, međutim, nije obuhvaćen i promet uvozne, morske ribe.
– Trgovci zbog toga sve više pribegavaju prometu morskom ribom, što ima za posledicu smanjenje tražnje slatkovodnih vrsta ribe koje se porizvode u Srbiji. I, naravno, podstiče uvozni lobi za morsku ribu – kaže Radulović, a „Ečka“ će sve učiniti da ipak obezbedi kontinuirani izlov i ponudu sveže ribe tokom cele godine,