
Država privredi duguje 110 milijardi dinara
Obaveze prema „Fijatu“ samo su vrh ledenog brega, a dugovanja države prema privredi još se sabiraju, budžet je toliko „plitak“ da je malo verovatno da će poverioci biti skoro namireni, pišu Novosti.
Poslednji podaci pokazuju da preduzeća od javnog sektora iščekuju čak 110 milijardi dinara, a najveća potraživanja od države i dalje pišu građevinari.
Srbija će tokom ove godine italijanskom partneru isplatiti samo deo pristiglih obaveza – 50 miliona evra. Ostatak će čekati narednu godinu. Od rebalansa, međutim, očekuju i mnoge domaće firme – dobavljači i izvođači. Njihova potraživanja mere se milijardama.
“ Prema poslednjim podacima, iz avgusta, javni sektor privatnom duguje 110 milijardi dinara,“ kaže Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije. “ Period naplate od javnog sektora negde ide i do 300 dana. Ta preduzeća su na sebe preuzela obavezu da na vreme isporuče robu, izvedu radove, jer u suprotnom se naplaćuju penali. Ako preduzeće duguje državi, mesečna kamata je dva odsto, znači 24 odsto godišnje. Država, s druge strane, ne plaća kamate na dugove privredi. Dodatno opterećenje je porez na dodatu vrednost, jer to moraju da plaćaju redovno, a naplatu još čekaju. Zato je važno da država rebalansom predvidi sredstva i za vraćanje starih dugova.“
I bez redovnog podmirivanja svojih obaveza, državni budžet je stigao do „minusa“ od 7,1 odsto bruto domaćeg proizvoda. Rekordan manjak države, lokalnih samouprava i fondova je stigao do oko 230 milijardi dinara. A vlada bi da ga do kraja godine smanji makar za dvadesetak milijardi dinara. Tako da je malo prostora za vraćanje zaostalih obaveza.
„Poslednji presek dugovanja mi smo radili pred izbore,“ kažu u Uniji poslodavaca. „Tada se došlo do podatka da lokalne samouprave duguju 42 milijarde dinara. Obaveze iz državnog budžeta su iznosile između 11 i 12 milijardi dinara. U međuvremenu dug je verovatno i porastao. Pred izbore država je još i plaćala za radove, ali je onda usporila isplate. U tom trenutku prosečni rokovi plaćanja u građevinarstvu su bili oko 170 dana. Danas su verovatno premašili i 200 dana. „
Privrednici su pritisnuti nenaplaćenim fakturama i zato od države već godinama traže zakon koji bi regulisao redovnost plaćanja. I pored najava, nacrta tog dokumenta još nema. U međuvremenu mnoge firme su neodgovornost države platile stečajem i likvidacijom, pišu Novosti.