Hrvati bez odštete zbog suše
Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske potvrdilo da nema novca za odštetu poljoprivrednicima zbog ekstremnih vrućina.
„Finansijskih sredstava neće biti, ali Ministarstvo analizira druge modele pomoći“, izjavila je Snježana Španjol, zamenica ministra poljoprivrede.
Od posledica dugotrajne suše stradali su najviše kukuruz, soja i šećerna repa, ali štete imaju i uzgajivači voća i povrća. Stoga bi poljoprivredni proizvodi na jesen moglo da poskupe i za više od 10 odsto. A već sada na hranu odlazi gotovo pola ukupnih troškova prosečnog hrvatskog domaćinstva..
U Osječko-baranjskoj županiji štete na pomenutim kulturama kreću se od 30 do 90 odsto, a prva procena, prema rečima osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića, govori o štetama od suše od oko 514.000.000 kuna (70 miliona evra). Zajedno s procenom štete od mraza i niskih temperatura početkom godine, ukupne su štete veće od 700 miliona kuna (oko 93 miliona evra).
U Brodsko-posavskoj županiji ogromna je šteta od suše na kukuruzu na 16.000 hektara, soje na 4.500 hektara, a krmnog bilja, livada i pašnjaka na oko 5.000 hektara. Zamenik župana Davor Vlaović ističe kako je dugotrajno sušno razdoblje, visoke temperature i nedostatak padavina, naročito u julu i avgustu, zahvatilo celu Brodsko-posavsku županiju.
Vukovarsko-sremski župan Božo Galić ističe kako se zaista radi o pravoj katastrofi, zbog čega država mora da nađe rešenje kako da pomogne u saniranju šteta. Po rečima Mate Brlošić, predsednika Hrvatske poljoprivredne komore, ovako katastrofalna suša gotovo da se i ne pamti, a posledice je teško do kraja i predvideti. Proizvodnja hrane postaje sve upitnija, a stočni fond u Hrvatskoj polako, ali sigurno nestaje. O svinjogojskim fondu više nema ni govora, jer je gotovo u potpunosti već uništen, a kada je u pitanju držanje krava, junica i teladi na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima, i tu se primičemo kraju, kaže Brlošić, ističući kao neće biti hrane za stoku.
Kukuruza ove godine u Hrvatskoj neće biti ni za lek, kazao je Brlošić, dodajući kako je seljak prinuđen prehraniti svoju stoku kako zna, a to znači da će se kao hrana koristiti i žito, koje je znatno jeftinije od kukuruza.
Čelni ljudi slavonskih županija ističu da se bez navodnjavanja više ne može ni razmišljati o bilo kakvoj proizvodnji. Osječko-baranjska županija priprema deset projekata za deset sistema navodnjavanja, čija je projektna dokumentacija izuzetno složena. I u Vukovarsko-sremskoj županiji postoje projekti i programi navodnjavanja, ali, kako ističe Galić, bez pomoći države i osmišljene politike oni se neće moći realizovati.
