Slabiji rod futoškog kupusa
Jedino povrće iz Srbije koje se od 2008. godine može podičiti zaštićenim geografskim poreklom – futoški kupus, ove sezone je gajen na 100 hektara, a to je tek deseti deo površine sertifikovane za proizvodnju ove specifične vrste kupusa. Do ovakve situacije, kako objašnjava Goran Puača, predsednik „Udruženja futoški kupus“, koje okuplja 36 gazdinstava proizvođača kupusa, došlo je zbog nelojalne konkurencije, ali i izostanka adekvatne podrške države.
Proizvođači kupusa iz Futoga, podsećamo, odlučili su se da zaštite svoju karakterističnu vrstu kupusa, koja se u ovom mestu gaji već vekovima, pošto je, pod najezdom najrazličitijih hibrida, počela da gubi korak.
Za proizvodnju kupusa, precizira Puača, sertifikovano je ukupno 5.000 hektara u ataru Futoga.
Na svakoj pijaci se u sezoni prodaje „originalni“ futoški kupus, a često na pijacama nema nijedne glavice iz Futoga, ogorčen je Miroljub Janković, jedan od proizvođača futoškog kupusa, koji ovih dana u poslu sečenja zrelih glavica, odnosno berbi kupusa. -Sa kiselim kupusom situacija je još gora, pošto se pravi kiseli futoški kupus po ceni ne razlikuje od hibrida, koji se daleko lakše i jednostavnije gaje.
Sam rod, dodaje Janković, koji kupus gaji na dva hektara, ove godine je, zbog suše, manji gotovo za trećinu, ali zbog mnogo sunca, kvalitet je odličan.
U redovnim godinama, imamo oko 50 tona kupusa sa hektara, a ove godine teško da će biti više od 35 tona po hektaru, kaže Janković. Cena je, istina, solidina, bolja nego lani, ali, počela je da raste tek od početka meseca. Sada futoški kupus, na malo, prodajemo od 18 pa do 25 dinara za kilogram, dok se cena hibridnog kupusa kreće od 13 do 15 dinara.
Pravi futoški kupus, kako objašnjava Puača, ima manje žile, belji je i kad se preseče rastresit je, odnosno glavica nije zbijena kao kod hibridnog. Puača dodaje da ga je mnogo teže proizvesti nego hibridne sorte, ali i da je, za razliku od hibrida, neuporedivo kvalitetniji, ukusniji, lakše se kiseli i, što je najvažnije, zdrav je i lekovit.
