Da li ulagati u deonice Facebooka i Twittera?

Poslednjih nekoliko godina uz deonice Applea, među malim investitorima najviše se priča o deonicama Facebooka i Twittera.

Deonica Facebooka je zaista zadnjih godina rasla mnogo više od proseka, ali za razliku od Applea, rast cene se ne temelji na prihodima i profitu koji se ostvaruje danas, nego na očekivanim rezultatima u budućnosti.

Ogromna očekivanja od Facebooka i Twitera mogu se videti u sledećoj tablici:

                                    Apple   Facebook   Twitter  McDonalds  Coca-Cola
Rast deonice u godini   37,20%   29,96%     -14,07%       -5,59%       -3,72%
Odnos deonice i dobiti  15,73      79,87         53,52       21,57         25,41

Iako odnos cene deonice i dobiti po istoj nije jedini pokazatelj pri odlučivanju o kupovini deonice, jedan je od najvažnijih.

Kod posmatranih kompanija pokazuje da su s obzirom na trenutnu dobit koju ostvaruju, deonice Facebooka i Twittera višestruko puta skuplje od deonica Applea, McDonaldsa i Coca-Cole.

Trenutna visoka cena deonica zasniva se na očekivanoj visokoj dobiti u budućnosti, koja može ali i ne mora biti ostvarena.

Facebook i Twitter posluju u dinamičnoj industriji u kojoj se svakog trenutka može pojaviti konkurencija koja će zavladati tržištem, pa se trendovi ponašanja korisnika i oglašivača mogu preko noći promeniti kao što je bio slučaj s masovnim početkom korišćenja Interneta putem smartphonea.

S druge strane, kompanije kao što su McDonalds i Coca-Cola profit ostvaruju sada, te se deoničarima redovno isplaćuje što dugoročno pogoduje stabilnom rastu cene deonica.

Osim toga, ove kompanije posluju u puno stabilnijem okruženju, u kojem su potrebna decenije da se ponašanje kupaca promeni što je više nego dovoljno vremena za prilagođavanje ukoliko bude potrebna.

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da je i dalje moguć nadprosečno visok rast cena deonica Facebooka i Twittera, ali s obzirom na rizik koji dolazi s ulaganjem u takve deonice, u njih ne bi trebalo uložiti sav novac namenjen ulaganju u deonice nego samo manji deo.

Ostatak bi trebalo da se ravnomerno rasporedi u desetak ili više stabilnih kompanija u što više različitih delatnosti, jer se time značajno smanjuje rizik velikog pada.

What's your reaction?

developed by Premium.rs | Copyright © 2025. bizlife.rs | Sva prava zadržana.

MAGAZINE ONLINE