Hrvatski uvoz hrane dvostruko veći od izvoza
Hrvatska je u prvih devet meseci prošle godine na uvoz hrane potrošila 2,35 milijardi dolara, što je za 300 miliona dolara više nego u istom periodu 2013. godine.
Prema najnovijem statističkom popisu Hrvatske, izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u istom periodu prošle godine porastao je za 170 miliona dolara, na ukupno 1,25 milijardi, što je za 1,1 milijardu dolara manje od uvoza, čime je pokrivenost uvoza izvozom ostvarena sa samo 53 odsto.
Hrvatska je u posmatranom periodu najviše izvozila šećer, svežu ribu, vegetu i kukuruz, dok su joj glavne stavke u uvozu bile sveža svinjetina, hleb i peciva, čokolada, stočna hrana.
Na spisku uvoznih artikala, prema pisanju Večernjeg lista, nalaze se i riba, stoka, masline, pa čak i salata, koje, navodi list, Hrvatska može i sama da proizvodi.
Pored toga, uvoze se grašak iz Moldavije, tikvice iz Albanije, paprike i paradajz iz Jordana, šargarepa iz Turske, beli luk iz Kine, pasulj iz Perua, Urugvaja i Kirgistana, bademi i kivi iz Irana.
Proizvodnja pasulja u Hrvatskoj, pre deset godina obavljala se na 6.477 hektara, a prošle godine ta kultura je gajena na svega 800 hektara. Pad proizvodnje zabeležen je i kod drugih poljoprivrednih kultura zbog čega Hrvatska na svaki izvezeni dolar voća uveze novog za sedam dolara, a povrća za šest.
Osnovni razlozi zbog kojih je poljoprivredna proizvodnja prilično manjkava, uprkos povoljnim klimatskim i agroekološkim uslovima i kvalitetnu zemlje kojim Hrvatska raspolaže, jesu usitnjenost površina i loša poljoprivredna politika.
Uz to, navodi list, problemi su i neorganizovanost i nesklonost udruživanju proizvođača, visoke cene goriva, semena i đubriva, zatim nerešeno navodnjavanje i hronični nedostatak skladišnih kapaciteta i hladnjača, što bi, uz malo dobre volje moglo da se promeni.
