Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    U transportu gasa bez promena

    U godini koja je na izmaku nije se mnogo toga promenilo kada je u pitanju snabdevanje Evrope prirodnim gasom iz Rusije, ali se mnogo govorilo o potencijalnim pravcima za tranzit gasa iz Rusije ka Evropi.

    Sve je ostalo na nivou priče, razgovora i predloga, ali još ni jedan pravac nije dobio zeleno svetlo, niti je ijedan projekat započeo. A vremena za izgradnju gasovoda je sve manje, posebno zato što je iz Rusije najavljeno da bi za nekoliko godina biti obustavljena isporuka gasa i preko Ukrajine.

    Dakle, pitanje kako će se u budućnosti, i to ne tako dalekoj, Evropa snabdevati gasom, odnosno kojim pravcem će količine koje su potrebne, a za koje još ne postoji kapacitet za transport, ali i kojim gasom i kojim gasovodom, do nje stizati, još uvek ne zna. Izvesno je da tržište za ovaj energent raste, jer se predvi|a da će potrošnja gasa u Evropi do 2030. godine, umesto 450 milijardi kubika godišnje, iznositi 600 milijardi kubika.

    Ovo je posebno važno za zemlje Jugoistične Evrope, pa i Srbije, jer je ceo ovaj region gotovo u potpunosti zavisan od uvoza ruskog gasa, iz to pravca Ukrajine. Ukoliko se obistini ono što je iz Rusije najavljeno – da će 2019. godine biti prekinut transport gasa preko Ukrajine, a godišnje se preko ove zemlje transportuje oko 80 milijardi kubika godišnje zemlje, ovaj region će praktično ostati vez prirodong gasa, a da li će biti moguće dopremiti ga iz nekog drugog pravca, videće se, ali je potpuno izvesno da se se mora tražiti rešenje za snabdevanje.

    Da podsetimo, nakon odustajanja od projekta “Južni tok”, koji je veoma dugo bio aktuelan i čiji je kapacitet bio planiran na oko 63 milijarde kubnih metara gasa, pojavilo se nekoliko novih predloga za transort gasa iz Rusije. Pre svega, bilo je reči o gasovodu “Turski tok”, koji je imao sličan kapacitet kao i “Južni tok”, potom se govorilo o izgradnji gasovoda “Istočni luk”, a zatim i o projektu “Tesla”, odnosno produžetku gasovoda „Turski tok”, s kapacitetom od oko 27 milijardi kubnih metara gasa godišnje, a govorilo se o Transjadranskom gasovodu.

    Dakle, predloga je bilo, ali ne i realizacije, a za Srbiju eventualni  prestanak isporuke gasa iz Ukrajine znači da, za sada ili još uvek, nema načina da ovaj energent dopremi do potrošača, bar ne u dovoljnim količinama. Zbog toga je prioritetno da se izgradi ga¬sna interkonekcije s Bugarskom, ali i učeće Srbije u svim drugim projektima koji mogu obezbediti diverzifikaciju snabdevanja naše zemlje gasom.

    Ipak, treba reći da je sada Srbija u mnogo boljoj situaciji nego ranije, i da se nešto slično onome kada je, zbog spora Rusije i Ukrajine, Evropi prekinut dotok gasa iz Rusije i Srbija i bukvalno ostala bez ovog energenta više ne može ponoviti. Naime, u funkciji je podzemno skladište gasa u Banatskom Dvoru, čiji je kapacitet 450 miliona kubika gasa, što je značajno povećalo bezbednost snabdevanja gasom tržišta Srbije.

    Potrošnja gasa u Srbiji varira i daleko je veća tokom zime, kada se troši oko 10.000.000 kubika dnevno, a u ekstremnim situacijama, kada je temperatura izuzetno niska, potrošnja se može popeti i na 12.000.000 kubika gasa dnevno. To znači da se sa sadašnjim kapacitetom skladišta u Banatskom Dvoru,  dnevno može proizvesti oko 4.500.000 miliona kubika gasa, što je dovoljno za potrošnju prioritetnih potrošača duže od 60 dana.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE