Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Treba probuditi interes privatnog sektora

    Zemlje koje pripadaju nordijskom regionu karakteriše koncept ’države blagostanja’ koji se odnosi na socialne politike usko povezane sa politikama koje uređuju tržište rada. Nordijski model se razlikuje od drugih modela ’blagostanja’ po naglasku koji stavlja na maksimalno učešće radne snage, promovisanju rodne ravnopravnosti, nivoima preraspodele prihoda i liberalnoj upotrebi ekspanzivne fiskalne politike, objašnjava Ksenija Simović, istraživač Centra za evropske politike.

    „I među Nordijskim zemljama postoje razlike, pa i u pristupu upravljanja ’blagostanjem’. Ali ako koristimo nordijske zemlje kao inspiraciju za uređenje, važno je napomenuti da se njihova izuzetnost zasniva na setu dobro ustanovljenih institucija, građanskoj odgovornosti i politikama vođenih od strane prosvetljenih tehnokrata.“ 

    • Kao ključ uspeha i rasta nordijskih kompanija ističu se najčešće inkorporiranje vrednosti kao što su inovacija, dizajn, društveno odgovorono poslovanje i transparentnost u radu. Koliko se razlikuje pristup poslovanju srpskih kompanija? 

    – Upravo sve prethodno navedene činjenice doprinele su stvaranju stabilnijeg i uređenijeg tržišta u ovim zemljama. Većina sada internacionalnih kompanija koje su nastale na tim prostorima sagrađena je u duhu i po pravilima takvog tržišta, promovišući ujedno i ’nordijski’ stil života. Nordijske kompanije u većini dele iste vrednosti kada su u pitanju odgovorno poslovanje, kao i nivoi transparentnosti. S obzirom da su upravo te vrednosti doprinele rastu i razvoju ovih zemalja iste su sa vremenom omogućile da više ulažu u istraživanja i inovacije u svim oblastima. U određenim oblastima, kao što su sve one vezane za ’zelenu ekonomiju’, upravljanje prirodnim resusrsima, telekomunikacije, proizvodnju i maloprodaju vezanu za dizajn svakako su među najnaprednijima, što verovatno oslikava i prioritete njihovih građana kao potrošača.

    Istovremeno ove zemlje takođe nastavljaju da razvijaju blisku saradnju i po pitanjima unutrašnjeg uređenja kako bi olakšale slobodno kretanje ljudi i preduzeća/ kapitala i učinile nordijsko tržište otvorenijim i fleksibilanijim, što olakšava rast kompanija. Smatram da način poslovanja nordijskih kompanija jednostavno oslikava način na koji njihovo društvo funkcioniše i da je svaki napredak i inovacija podstaknuta potrebama stanovništva.

    Nažalost stanje našeg tržišta jako je daleko od onog na tržištu nordijskih zemlja, jer ako postoji čitav set politika koje olakšavaju dobro funkcionisanje ekonomije i tržišta onda kompanije mogu i da ulažu u inovacije i bolje predvide svoj potencijal za rast. Kod nas nažalost kompanije moraju mnogo više energije da koriste na preživljavanje, što ne ostavlja dovoljno resursa za ulaganje u inovacije i napredak.

    • Spoljnotrgovinska razmena Srbije sa nordijskim zemljama je i dalje na niskom nivou. Da li je izvesno da će se u narednom periodu ekonomska saradnja poboljšati i ko bi tu trebalo da preduzme ’glavnu’ ulogu?

    – Nažalost moj odgovor se ne menja mnogo u odnosu na onaj koji sam dala prošle godine na slično pitanje. Ove zemlje nisu među glavim partnerima Srbije kada je u pitanju trgovina. Pored očiglednih razloga kao što je geografska udaljenost, labavije istorijske veze, postoji i set razloga koji onemogućava povećanje našeg izvoza prema ovim zemljama. To je pre svega vezano za činjenicu da je prepoznatljivost srpskih proizvoda na njihovom tržištu prilično niska. Za poboljšanje tog trenda potrebna je temeljna procena njihovog tržišta i potreba za novim proizvodima. Ovaj tip analize trebalo bi da obave nadležne ’institucije’ Srbije kako bi našim proizvođačima obezbedile krucijalne informacije za probijanje na tržište nordijskih zemalja. Takođe, veća podrška za prisustvo srpskih kompanija na međunarodnim događajima (sajmovi, izlozbe i sl), seminarima i B2B događajima sigurno bi znatno doprinela poboljšanju ekonomske saradnje.

    • Uspešan projekat koji je Danska sprovela u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede Republike Srbije jeste Fruits&Berries, pomogao je siromašnom regionu južne Srbije da unapredi proizvodnju, preradu, plasman i prodaju voća. Kako se dalje razvija poljoprivredna saradnja dveju zemalja i podrška privatnog sektora?

    – Projekti kao što je Fruits&Berries od velike su koristi za razvoj naše poljoprivrede, pre svega zbog unapređenja infrastrukture i prenosa znanja. Vrlo pozitivna odlika ovog projekta jeste upravo što je implementiran u siromašnijem regionu Srbije,  a ne u Vojvodini gde u principu većina ulaganja, kako od strane EU programa, tako i od privatnog sektora, u poljoprivredu ide. Nažalost to je posledica manjka dobrih projektnih predloga za razvoj ovih regiona, a kojih u Vojvodini ima. Taj nedostatak treba što pre rešiti, kako bi se sprečio gubitak fondova koje ćemo za poljoprivredu biti u prilici da dobijemo preko IPARD fonda i sličnih izvora. Takođe, verujem da će ovakvi projekti, pod uslovom da budu podjednako uspešni doprineti prepoznatljivosti našeg zemljišta kao plodnog kako za voće, tako i za investicije u privredi i poljoprivedi. Volela bih kada bismo uspeli da probudimo više interesa od strane privatnog sektora iz nordijskih zemalja za ulaganja u privredu Srbije, pre svega u ’grinfild’ projekte, ali za to sigurno treba pospešiti našu ’komercijalnu diplomatiju’ i rad agencija kao što je SIEPA.

    • Šta tačno znači dolazak Ikee u Srbiju? 

    Kao i svuda i u Srbiji dolazak Ikee pre svega znači otvaranje radnih mesta i promenu stanja na tržištu proizvodnje i prodaje nameštaja. Sa jedne strane dolazak Ikee će sigurno doprineti razvijanju zajednica oko lokacije prodajnih objekata, ali će takođe verovatno i oštetiti proizvođače kao što je Forma Ideale usled promene statusa konkurencije na tržištu. Za potrošače to je svakako dobra stvar jer bolji nivo konkurencije generalno garantuje i bolje cene, izbor i kvalitet proizvoda. Takođe, ako Ikea bude dobro poslovala to može u perspektivi da ima uticaj i na dolazak drugih investitora u Srbiju. 

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE