Na spisku tajnih bankarskih računa HSBC i klijenti iz Srbije
Tim novinara iz 45 zemalja otkrio je tajne bankarske račune sa preko 100 milijardi dolara, koji su se održavali za kriminalce, švercere, političare, slavne ličnosti i sve one koji su hteli da izbegnu plaćanje poreza.
Tajni dokumenti pokazali su kako se svetski bankarski gigant HSBC okoristio sklapajući poslove s trgovcima oružjem koji su slali mine deci vojnicima u Africi, s posrednicima diktatora iz zemalja Trećeg sveta, kao i sa švercerima krvavih "dijamanata".
Kako prenosi B92, 38 klijenata ove banke povezano je sa Srbijom, od kojih najmanje pet ima srpski pasoš ili državljanstvo.
Podaci pokazuju da je novac iz Srbije prolazio kroz ukupno 93 računa, od kojih je 55 otvoreno za klijente povezane sa Srbijom između 1988. i 2006. godine. Podataka o samim transakcijama nema, kao ni informacija da li su one povezane sa nekim nedozvoljenim radnjama. Kako se navodi, kroz račune povezane sa Srbijom prošlo je ukupno 46 miliona dolara, a najveći ukupni iznos povezan direktno sa Srbijom kao zemljom je 11,1 miliona.
Ipak, dokumenta pokazuju da su se ljudi povezani sa Srbijom bavili mnogo većim svotama. Tako ICIJ u svom tekstu o objavljenim dokumentima navodi i da je otkriveno da su se zaposleni banke HSBC "prilično zabrinuli" zbog pojedinih transakcija iz Srbije.
Kako piše u tajnoj prepisci, banka je bila uznemirena zbog transakcije od 20 miliona evra jednog srpskog biznismena. Zaposleni su ga tada zamolili da se ponaša manje upadljivo.
"Banka mu je objasnila da se dosad nije mešala u njegove transakcije, ali da bi 'više cenila' kada bi se aktivnosti tog tipa smanjile. On je odgovorio da razume našu zabrinutost i poručio da će koristiti manje iznose", piše u dokumentu.
Srbija je po broju klijenata na 106. mestu liste, na kojoj su državljani 200 zemalja, sa 38 klijenata koji su skrivali novac na računima HSBC u Švajcarskoj dok je sa ukupno 46,6 miliona dolara 121. na listi po ukupnoj sumi.
Hrvatska je po broju klijenata 107. na listi, Makedonija 157, Bosna i Hercegovina 164, Albanija 194, Crna Gora 132. a Slovenija 146.
Dokumenti koji su otkriveni, a koji se tiču HSBC privatnog švajcarskog ogranka, upućuju na račune na kojima je položeno preko 100 milijardi dolara. Pružaju redak uvid u veoma tajan švajcarski bankarski sistem koji je sve do danas bio nedostupan javnosti.
Na dokumentima se jasno vidi kako su klijenti banke povezani s nizom ilegalnih djelatnosti. Takođe, dokazuju i postojanje privatnih računa slavnih osoba iz sveta sporta, muzike, Hollywooda, politike, aristokratije i mnogih drugih.
Otkriveni podaci od presudne su važnosti jer rasvetljavaju sivo područje na kojem se ukrštaju ilegalne aktivnosti i legalno i legitimno poslovanje. Ovom objavom javnosti je postala dostupna velika količina informacija o ilegalnim i neetičkih aktivnostima u jednoj od najvećih banaka na svetu.
U spisima se vidi kako je deo klijenata putovao u Ženevu da bi podizao velike količine gotovine, a otkriven je i "papirni trag" računa trgovaca dijamantima za koje se pouzdano zna kako posluju u ratnim zonama i koji prodaju drago kamenje iz tih zona, finansirajući na taj način krvave pobune na tim područjima.
HSBC ima sedište u Londonu i kancelarije u 74 države na šest kontinenata. Banka je, nakon što su podaci procureli, insistirala na tome da ih ICIJ uništi. Ipak, u izveštaju koje su objavili prošlog meseca, bankarski gigant je zauzeo nešto pomirljiviji ton.
"Priznajemo da je kultura opreza bila na značajno nižem nivou od one danas. U zadnjih nekoliko godina smo preduzeli značajne mere, s ciljem reformisanja i odbacivanja klijenata koji ne zadovoljavaju strožije standarde HSBC, uključujući i one čije poresko pitanje nije apsolutno čisto", poručili su iz HSCB.
"Rezultat navedenih reformi je taj da je HSBC švajcarska privatna banka smanjila popis klijenata za 70 odsto od 2007. godine", ističu iz banke.
Stručna javnost upozorava kako se u poreskim utočištima skriva 7,6 triliona dolara, što države košta oko 200 milijardi dolara godišnje.
Tajni podaci koje je ICIJ nabavio pokrivaju vremenski period do 2007. godine, a vezuju se uz preko 100.000 pojedinaca i pravnih subjekata iz više od 200 nacija.
Radi se o verziji podataka koje je francuska vlada nabavila i podelila s drugim vladama 2010. godine, a zbog čega je pokrenut niz postupaka oko izbegavanja poreza u nekoliko zemalja. Podaci su prosleđeni poreskim vlastima SAD, Španije, Italije, Grčke, Nemačke, Velike Britanije, Irske, Belgije, Indije i Argentine.
U većini zemalja nije ilegalno imati "offshore" račun, a držanje računa u privatnoj banci HSBC samo po sebi ne upućuje na nepravilnosti. U velikom broju slučajeva vidi se niz etički i zakonski dvosmislenih postupanja, poput bankarskih saveta klijentima o tome kojim se merama može izbeći plaćanje poreza u njihovim matičnim državama.
Dokumenti koje je pribavio ICIJ temelje se na podacima koje je prvobitno otkrio bivši radnik HSBC i uzbunjivač Herve Falciani. On je sa svojim saznanjima pred francuske vlasti izašao 2008. godine. Le Monde je potom nabavio materijale vezane uz istragu francuskih poreskih vlasti, da bi ih potom podelio s ICIJ.
