Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    U Srbiji 25 hiljada firmi bez ijednog zaposlenog

    Od 92.157 firmi koje su predale završni račun, čak 24.370 nema nijednog zaposlenog, a nešto manje ima samo jednog kome se isplaćuje zarada. Praksa u Srbiji da otvaraju firmu bez radnika nije neuobičajena, pa čak ni protivzakonita.

    Ovu mogućnost zato, neretko, zloupotrebljavaju biznismeni koji otvaraju fantomske firme zbog pranja para, ali i pojedinci koji su specijalizovali “feniks” poslovanje da bi se nekažnjeno izvukli iz dugova.

    Oni svoju prezaduženu firmu namerno guraju u stečaj, a prethodno su sve što vredi preneli na novoosnovano preduzeće, najčešće bez zaposlenih. Najviše firmi bez zaposlenog, poslovalo je u trgovini i prerađivačkoj industriji.

    U Srbiji egistracija društva sa ograničenom odgovornošću košta svega 100 dinara. Direktor Agencije za privredne registre Zvonko Obradović ističe, međutim, da fantomska firma ne nastaje registracijom, već voljom za "poslovanjem" koje podrazumeva izbegavanje obaveza državi i poveriocima.

    Na ovom planu su veoma opasne kompanije, takozvani perači novca, a procene su da se oko pet odsto svetskog BDP realizuje kroz nelegalne tokove, ističe Obradović.

    Pročitajte i>>>`Savršena` prevara sa stečajima

    Brojnost društava bez zaposlenih može da upućuje na porast “sive” ekonomije, prevara, izbegavanja plaćanja obaveza, pranja novca i drugih zloupotreba i sličnih nedozvoljenih radnji, smatra stručni savetnik USAID Projekta za bolje uslove poslovanja Milan Stefanović.

    Takođe, društava bez zaposlenih, dodaje on, mogu biti i indikator stanja fleksibilnosti radnog zakonodavstva. Ako nisu predviđene odgovarajuće ugovorne forme rada i ako je radni odnos "skup", naručilac i izvršilac posla su skloni da se dogovore da “radnik” osnuje posebnu firmu preko koje će obaviti posao, odnosno realizovati projekat.

    Sprečavanje nelegitimnih društava bez zaposlenih zahteva skup mera, a jedna od njih je priprema i donošenje zakona o inspekcijskom nadzoru, čija priprema je u toku, navodi Stefanović i ističe da je efikasno sudstvo je od krucijalnog značaja.

    Njime bi se uvela obaveza inspekcijskog nadzora zasnovanog na proceni rizika, čime bi se omogućilo koncentrisanje inspekcije na privredne subjekte kod kojih je procenjen visok rizik po zaštićena dobra.

    Ekonomski značaj ovih preduzeća nije zanemarljiv, imajući u vidu da su lane angažovala gotovo desetinu ukupnih sredstava, odnosno kapitala srpske privrede, što je porast u odnosu na godinu pre, ukazuju u Agenciji za privredne registre.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE