
Privredi Srbije i pre smrti Tita i sada nedostaje novac
Politika je previše uticala na ekonomiju i u vreme smrti predsednika SFRJ Jospia Broza Tita i danas, ocenio je ekonomista Milan Kovačević dodajući da je u oba perioda privredi nedostajao novac, ali da je pre 33 godine bilo mnogo više optimizma.
"U to vreme ekonomija i politika bili su potpuno pomešani, ali se toga nismo oslobodili ni danas, tako da i sada u velikoj meri partije na vlasti prviše utiču na privredu, umesto da stvore bolji sistem tako da privatni sektor što bolje funkcioniše", istakao je Kovačević.
Mereno statistički, mnogi ljudi pre 33 godine živeli su mnogo bolje nego danas, ali da je poređenje dva perioda potrebno postaviti u kontekst vremena.
"Tada smo imali jedan blaži oblik socijalizma, sa samoupravljanjem i društvenom svojinoma kobinovano sa tržištem koji je davao dosta dobre rezultate, ali je ipak imao jedan veliki nedostatak, što nije ostvarivao dovoljnu rentabilnost i stalno mu je nedostajao kapital sa strane", kazao je on.
Zbog toga, kazao je Kovačević, u periodu posle Titove smrti je došlo do velike zaduženosti Jugoslavije.
"Mi i sada pravimo jedan veliki problem sebi. To je da imamo preskupu državu i da se za budžet izuzetno mnogo zadužujemo. To što se za budžet zadužujemo stotinama miliona evra ne daje efekte nego nas gura u još veće dužničke probleme", ocenio je on.
Kako je naglasio Kovačević, ne može se trošenjem kroz budžet stvoriti efikasnija i veću proizvodnja i povećanje izvoza tako da možete da vraćate dugove.
"Realivno mali deo (pozajmljenog novca) se upotrebljava za podizanje privrede, naročito izvozne. To moramo brzo preokrenuti, jer ako to ne uradimo sigurno ćemo upasti u velike probleme, što se već i dogodilo sa mnogim zemljama koje su se preterano zadužile", kazao je Kovačević.
On je dodao da je situacija u ekonomiji Srbije u velikoj meri i proizvod istorijskih događanja od Titove smrti do danas.
Kovčević je kazao da su najveći uticaj imale su sankcije koje su upropastile izvoznu industriju i dodao da je raspadanje Jugoslavije smanjilo domaće tržište.
On je naveo da Srbija spada u zemlje sa najsporijom tranzicijom, što znači da se sporo razvija kapitalistički sistem koji bi bio zasnovan na privatnoj svojini i privatnoj inicijativi.
"Da to radimo malo brže i efikasnije mi bismo i danas imali mnogo bolje rezultate, manje nezaposlenosti i bolji životni standard stanovništva", istakao je Kovačević.
Prema njegovoj oceni, za privredni oporavak nije dobro što i dalje postoji preveliki uticaj uticaj politike na ekonomiju.
"U onom periodu do pre 33 godine bili smo naviknuti na jednopartijski sistem i vlast partije. Na žalost, od toga još nismo izlečili naš politički sistem", kazao je Kovačević.
On je istakao da i sada imamo situaciju da se koalicije sastave, naprave vlasti i onda unisono funkcionišu u Vladi i parlamentu.
"Tako nema dovoljno mogućnosti da javnost utiče na vlast, da bi što pre rešilo osnovne probleme a to su korupcija, brze popravljanje ekonomskog sistema, ostvarivanje većih prava građana", ocenio je Kovačević.