U Srbiji i dalje nedovoljno doniranih organa
Od početka godine u Srbiji su od donora u stanju moždane smrti 34 pacijenta dobila bubreg, a tri jetru. Istovremeno je presađeno još 14 bubrega, ali od živih davalaca. Na centralnoj listi, međutim, bubreg trenutno čeka 712 pacijenata, a jetru 65, i ne zna se kada će stići na red. Jer, iako se broj transplantacija u Srbiji povećava, po broju presađenih organa smo i dalje na samom začelju Evrope.
Kod nas se, pored ova dva, presađuje samo još jedan organ – rožnjača, ali se on uvozi iz inostranstva. Od jesenas je rožnjaču dobilo više od 80 pacijenata, a ovaj organ trenutno čeka 900 ljudi. Za srce, pankreas, ili pluća se i ne vode liste čekanja, jer je u Srbiji srce poslednji put presađeno pre 13 godina, a pankreas i pluća nisu nikada.
Organi se trenutno presađuju u ukupno pet centara: u kliničkim centrima u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Vojnomedicinskoj akademiji i Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj.
– Od početka ove godine smo presadili 15 bubrega, od kojih su osam od davaoca u stanju moždane smrti (kadavera) – kaže za „Novosti“ pukovnik prof. dr Đoko Maksić, iz VMA. – Da Srbija ima bolji koncept donorskih bolnica i više organa, samo u VMA bismo godišnje mogli da transplantiramo 50 bubrega i 15 do 20 jetri.
Prema podacima Uprave za biomedicinu od 2010. godine do sada presađeno je ukupno 78 bubrega sa živih davalaca i 150 sa kadavera.
– Od početka ove godine imali smo 18 donora u stanju moždane smrti čije su porodice dale saglasnost da se uzmu organi – kaže za „Novosti“ dr Danica Mihajlović, direktor Uprave za biomedicinu. – Prošle godine ih je bilo 26, a 2010. godine – 38.
Iako bi po zakonu sve jedinice intenzivne nege trebalo da imaju registar moždane smrti, to u praksi još nije tako. Razlog je što negde nedostaje oprema, a negde kadar, ali činjenica je da bi i same zdravstvene ustanove morale da budu mnogo aktivnije u uključivanju u program transplantacije organa.
Među donorskim bolnicama su KCS, VMA, Novi Sad, Niš, Kragujevac i KBC „Zemun“. Kragujevac i Zemun koji su uključeni prošle godine dosad su imali jednog, odnosno dva donora, a trenutno se radi na tome da donorske bolnice postanu i Valjevo, Užice i Čačak.
Donorske kartice je dosad potpisalo oko 70.000 ljudi, a stručnjaci kažu da nam je prema broju stanovnika potrebno bar dva miliona potencijalnih donora.
Od početka ove godine na transplantaciju u inostranstvo o trošku osiguranja upućena su dva pacijenta – kaže Sanja Mirosavljević, portparol RFZO. – U AKH kliniku u Austriju je prvi put o trošku osiguranja jedan pacijent poslat na transplantaciju pluća, a drugi je upućen u Torino na presađivanje jetre. Prošle godine je o trošku osiguranja u inostranstvu obavljeno pet transplantacija jetre i to u Bergamu, i 10 transplantacija kostne srži, zbog kojih pacijenti idu u Rim, Brešu.
Foto: www.novosti.rs