Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Poljoprivrednici u panici zbog grada

    Grad opet uzima danak na oranicama, a protivgradna odbrana je i ovog puta zakazala. Na oblake je pre dva dana ispaljeno 704 projektila, posebno u centralnim i zapadnim delovima naše zemlje. To, međutim, nije uteha poljoprivrednicima u milanovačkom kraju kojima je grad veličine kokošijeg jajeta uništio voćnjake, povrtnjake i pšenicu.


    U 1.607 protivgradnih stanica u Srbiji ostalo je tek oko 5.800 raketa. Ukupno je od početka sezone ispaljeno 2.770 projektila, a pojedine protivgradne stanice ostale su bez ijedne rakete. U sezonu odbrane od grada radarski centri u Srbiji ušli su sa oko 8.600 raketa. Prvobitni zahtev protivgradnih centara upućen Vladi Srbije bila je nabavka 15.000 raketa, što bi otprilike bio optimalan broj za jednu sezonu.

    Poljoprivredni proizvođači kivni su, kako kažu, na ovakav nemaran odnos države pre njima, odnosno prema njihovim usevima. Dobar deo njih smatra da se iza ovakvog odnosa zapravo krije favorizovanje osiguravajućih društava.

    – Država ima veliki procenat od osiguravajućih kuća prilikom osiguranja useva, tako da ona time što ne oprema stanice raketama zapravo tera nas da se osiguramo i na taj način ostvari sebi dobit – rekao nam je Jugoslav Lazović iz Udruženja proizvođača čuvene miokovačke kajsije, koje broji 40 članova. – Niko od naših članova nije osigurao svoje zasade, jer su uslovi za osiguranje katastrofalni. Kriterijumi osiguravajućih društava nisu „fer“, i posebno se ne isplati osiguravati plodove na količinu, a to je, recimo, jedino moguće kod kajsije.

    Kako su nam objasnili voćari, kod jabuke, recimo, osiguravajuća društva ako je skup svih oštećenja od udaraca od grada na plodu do jednog kvadratnog centimetra računaju kao jabuku prvog kvaliteta, i tu nema naplate osiguranja. Sa druge strane, ovako „okrnjena“ jabuka na tržištu, posebno kod zahtevnih inostranih kupaca, može da prođe tek u drugu ili treću klasu po kvalitetu.

    – Ne vidim nikakvu računicu kod osiguranja zasada. Ni moji preci nisu osiguravali, pa neću ni ja, jer smatram da osiguravajuće kuće rade za sebe, odnosno siguran sam da imaju dobru računicu – rekao nam je Mijo Radovanović, jedan od najvećih voćara u čačanskom kraju.

    Uredba


    Vlada Srbije nedavno je usvojila Uredbu o regresiranju osiguranja životinja, useva, plodova, rasadnika i mladih višegodišnjih zasada. Na osnovu ove uredbe registrovani poljoprivrednici imaju pravo na regresiranje osiguranja u iznosu od 40 odsto od visine premije osiguranja.
    Cene osiguranja useva i plodova ne razlikuju se puno od društva do društva. Stopa osiguranja po količini osiguranog ploda kreće se oko 10 do 11 odsto, a po kvalitetu i količini od 15 do 16 procenata.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE