Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Građevinarstvo u Srbiji još uvek „muški sektor“

    Žene su veoma malo zastupljene u građevinskom sektoru Srbije, što pripadnice lepšeg pola objašnjavaju postojanjem predrasuda i tvrde da mogu sve da rade isto kao i muškarci.

    „Raditi u građevinarstvu je potpuno isto kao i u bilo kom drugom sektoru – medicini, pravosuđu i slično“, rekla je Tanjugu jedna od prvih bageristikinja u Srbiji sa licencom i urednica građevinskog portala „Yu Build“ Kristina Đorđević.

    Žene su se, prema Đorđevićevoj, do sada izborile za učešće u nekim oblastima koje su važile za tradicionalno muške, kao što su medicina i pravo, ali i u nekim fizički zahtevnim oblastima poput vojske i policije, dok građevinarstvo još uvek „odoleva“.

    Uprkos tome, zaposleni na gradilištima su kazali Tanjugu da bi im baš prijalo da u tom poslu bude više žena i da im je krivo što moraju stalno da budu okruženi muškarcima. „Apelujem na sve pripadnice lepšeg pola da se oprobaju, jer ako sam mogla ja da naučim upravljanje bagerom mogle bi i one. Mislim da su neki ženski poslovi mnogo neudobniji, na primer rad u poslastičarnici ili fizerskom salonu, gde se po ceo dan stoji u jednom položaju“, istakla je Đorđevićeva.

    Na gradilištima je angažovano svega jedan odsto žena, dok je u direkcijama građevinskih firmi zaposleno čak 80 odsto žena koje rade na papirologiji. Đorđevićeva je primetila da muškarci, iako ih ima brojčano manje u direkcijama firmi, zauzimaju više položaje, bez obzira na nivo obrazovanja. „Iako nas je dosta manje u građevinskom sektoru, ima veoma uspešnih pripadnica lepšeg pola“, rekla je Đorđevićeva navodeći kao primer žene koje uspešno vode preduzeća „Geoput“, „Arhipro“, „Štrabag“, „Deneza M“…

    Žene su, prema mišljenju Đorđevićeve, odgovornije od muškaraca i veoma su stručne u građevinarstvu. Inače, žena ima sve više na građevinskim fakultetima, iako su do skoro bile prava retkost. Đorđevićeva je kazala da je svojim primerom htela da doprinese emancipaciji žena u građevinskom sektoru, ali da ne želi da to pitanje povezuje sa rodnom ravnopravnošću, jer nije problem u državi i zakonima, već mentalitetu naroda.

    Đorđević je navela da je, kao novinarka, često nailazila na odbojan stav kod građevinskih stručnjaka samo zato što je žena i da je zato htela nešto i praktično da nauči, pa je stekla diplomu za rukovaoca građevinskim mašinama.

    Đorđevićeva je napomenula da je morala teorijski i praktično da uči o građevinskim mašinama i bezbednosti na radu i da je bila veoma lepo prihvaćena na praksi u „Beograd – putu“, gde su joj na kraju rekli da je sve savladala kao i bilo koji drugi kandidat. „Moji bližnji su bili iznenađeni i bilo im je neobično zašto baš ja to da uradim“, rekla je Đorđević dodajući kako je njen odgovor bio da je htela da svima pokaže da žene mogu i to. „Žela sam da pokažem da žene mogu da se bave različitim zanimanjima i da umesto da sede kući bez posla mogu da se odluče i za ovako nešto“, naglasila je Đorđevićeva.

    Rukovalac građevinskim mašinama Stojadin Nenadović, koji radi oko 15 godina u „Beograd – putu“, rekao je da do sada nije imao nijednog ženskog kolegu, ali da je radio sa ženama građevinskim tehničarima. „Voleo bi da radim sa ženama i mislim da mogu da budu uspešne i rade kao i muškarci“, rekao je Nenadović.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE