Pridružite se poslovnoj zajednici od 20000 najuspešnijih i čitajte nas prvi

    Godišnjica Titove smrti

    Navršava se 32. godišnjica smrti nekadašnjeg doživotnog predsednika SFRJ Josipa Broza Tita, koji je preminuo 4. maja 1980. godine u bolnici u Ljubljani, a njegovoj sahrani u Beogradu je prisustvovalo više od 200 visokih državnih i političkih ličnosti iz sveta.
     
    Tito se na čelu Jugoslavije nalazio punih 35 godina i imao je nesumnjivo veliki ugled u svetu, a bio je i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj.
     
     
    U unutrašnjoj politici ostavio je ustrojstvo koje se se na kraju pokazalo kao neodrživo – Ustav iz 1974. godine, a specifičan sistem konsenzusa predstavnika republika i pokrajina pokazao se kao nerešiv problem kada se raspao Savez komunista Jugoslavije.
     
    Rođen je Kumrovcu, u hrvatskom Zagorju 1892. godine, u mešovitoj hrvatsko slovenačkoj porodici, a kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svetskom ratu – između ostalog i u borbama protiv srpske vojske. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915. godine, pa je izvesno vreme bio zarobljenik, a u njegovim zvaničnim biografijama navođeno je da je učestvovao i u Oktobarskoj revoluciji.
     
    U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem 1920. godine, kada je postao član Komunističke partije, a 1937. njen generalni sekretar, posle smenjivanja i streljanja Milana Gorkića. Radio je 1936-1937. u Kominterni u Moskvi, u vreme kad je likvidiran znatan broj jugoslovenskih komunističkih prvaka.
     
    Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svetskom ratu Partizanski pokret, odnosno Narodnooslobodilačku vojsku a iz rata je izašao kao legendarni vođa.
     
    Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom sprovele su komunističku revoluciju – tokom i nakon Drugog svetskog ratarata. U zanosu revolucionarne „pravde“ nestale su desetine hiljada nekomunista – pod maskom „borbe protiv saradnika okupatora“, čime je u stvari uništen čitav tadašnji građanski sloj.
     
    Tito je ostao upamćen i po tome što je 1948. godine odbio Staljinov pritisak, odnosno Rezoluciju Informacionog biroa komunističkih partija, nakon čega je decenijama dobijao značajnu finansijsku od SAD.

    What's your reaction?

    developed by Premium Factory. | Copyright © 2020 bizlife.rs | Sva prava zadržana.

    MAGAZINE ONLINE